Šta je ostalo od slobode, hljeba i pravde

U Aleksandriji se ogleda stanje Egipta nakon revolucije iz 2011. godine, svjedoči Al Jazeerin reporter Adnan Rondić.

Aleksandrija, ili, kako je Arapi zovu, El Iskenderiija, drugi je po velični egipatski grad i tamošnja najveća luka. Ime je dobila po svom osnivaču, vojskovođi Aleksandru Velikom. Danas se njeni stanovnici rado prisjećaju slavne prošlosti.

No, stanovnike ovog grada, kao i većinu Egipćana, brinu aktuelne prilike u njihovoj zemlji.

Aleksandrijci su, kaže reporter Al Jazeere Adnan Rondić, veoma ponosni na svoj grad i njegovu burnu prošlost.

Ekonomija, cenzura i savjest

Mnogi će reći da je i pisanje nove egipatske historije, prije dvije godine, počelo u Aleksandriji, nevjesti Sredozemlja. Jedan od njih je i Šerif Muhyiddin, pisac romana i pozorišnih komada. Često se pita šta je ostalo od čuvene parole "Sloboda, hljeb, socijalna pravda", koja je bila moto Egipatske revolucije u januaru 2011. godine.

Sloboda se, kaže, preko noći pretvorila u pobunu, hljeb, odnosno ekonomija Egipta postala je još lošija, a što se tiče socijalne pravde, tu nije došlo ni do kakve promjene.

"Sve tri stvari koje smo tražili nisu se ostvarile. Štaviše, vratili smo se unazad", kaže Muhyddin.

Ipak, kad je o slobodi govora riječ, ovaj pisac tvrdi da su se stvari u Egiptu značajno promijenile.

"Ljudi pišu što god požele, ponekad do nerazumljivih granica. Cenzura je prepuštena svijesti onog ko piše. Recimo, pišem i govorim što poželim o predsjedniku države, najvišoj instanci, i niko mi se ne suprotstavlja", priča Muhyddin.

Nova biblioteka na mjestu stare

Reporter Al Jazere posjetio je i mjesto na kojem se, kako se pretpostavlja, nalazila čuvena Aleksandrijska biblioteka.

Više puta uništavana, nemjerljiva svjetska baština, nažalost, nestala je zauvijek. Bila je najpoznatija i najveća biblioteka antičkog svijeta.

Osnovana je u trećem stoljeću prije nove ere. Cezar joj je zadao smrtonosni udarac 47 godine po Gregorijanskom kalendaru, kada je u požaru uništen najveći dio njenog knjižnog fonda, koji je činio blizu 700.000 primjeraka.

Ko je dovršio njegov posao i danas je predmet sporenja: kršćani u četvrtom, ili muslimani u sedmom stoljeću. Kakogod, starih knjiga više nema.

No, tu je nova aleksandrijska biblioteka. Dovršena 2002, građena 20 godina, koštala je 220 miliona dolara. Danas koristi mnogima.

Zemlja neiskorištenih potencijala

Muhamed Gamal Moqadem na magistarskom je studiju o egipatskom kulturno-historijskom naslijeđu. U biblioteci je često, kako bi pronašao potrebnu stručnu literaturu. Misli da egipatski turistički potencijali ni približno nisu iskorišteni.

"Egipat ima polovinu svjetskog blaga, ali nažalost, ne znamo sebe promovirati i ne znamo privući veći broj turista", kaže Moqadem i dodaje da je dobro što ljudi  imaju pravo na stav, posebno nakon što im je dugo bilo branjeno da javno iskažu svoj mišljenje. No, tvrdi, pretjerivanja je mnogo.

"Nažalost, u Egiptu svako misli da je najpametniji. Imamo oko 90 miliona političara, oko 90 miliona nogometnih trenera, svako se razumije u sve. Eto, to je situacija u Egiptu", objašnjava Moqadem.

Kao i brojni drugi Egipćani, i Aleksandrijci kažu da je važno razgovarati. I sretni su što se njihovoj zemlji nije desilo ono što se desilo Siriji. Nadaju se da će tako i ostati.

Izvor: Al Jazeera

Teme: 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.