Šta treba znati o američkim ‘midterm’ izborima?

Izbori se smatraju svojevrsnim referendumom o stanaru Bijele kuće (EPA)

Hoće li Amerikanci obnoviti republikansku većinu kako bi ona u Kongresu mogla podržavati program Donalda Trumpa? Ili će prepustiti demokratama nadzor nad Senatom i Zastupničkim domom kako bi osujetili politiku kontroverznog američkog predsjednika?

Odgovor će se znati 6. novembra, kada se biraju zastupnici koji sjede na Capitol Hillu i u gotovo svim parlamentima saveznih država te guverneri 36 od 50 američkih saveznih država.

To će biti teška bitka, očekuje vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell dok mnogi predviđaju dolazak demokratskog “vala” koji bi mogao progutati Kongres.

Izbori se održavaju dvije godine nakon predsjedničkih, na polovici Trumpovog mandata (odakle dolazi i naziv “midterm”) i smatraju se svojevrsnim referendumom o stanaru Bijele kuće.

Historijski, predsjednikova stranka na sredini njegovog mandata rijetko izbjegne protestno glasanje.

Šta se bira?

Cijeli saziv Zastupničkog doma, odnosno 435 kongresmena, bira se svake dvije godine.

U Senatu, koji ima 100 članova, mandati traju šest godina. Svake dvije godine bira se oko trećine saziva. Sada će biti izabrano nešto više od trećine novih senatora, njih 35.

Republikanci u ovom trenutku kontroliraju Kongres. U Senatu imaju tijesnu većinu (51 senator u odnosu na 49 demokratskih), a veću u Zastupničkom domu (236 zastupnika u odnosu na 193 demokratskih, uz šest praznih mjesta).

U Zastupničkom domu, demokrate moraju republikancima ‘oteti’ 25 mandata ako žele imati većinu. To je, ako je suditi po anketama, itekako izvodivo.

Demokrate imaju nešto manje izgleda da preuzmu i Senat jer izborni kalendar kazuje da u novembru brane 26 mjesta, a republikanci samo devet.

Novoizabrani zastupnici započet će mandat 1. januara 2019. godine.

Kakvi su ulozi?

Utjecaj ovih izbora mogao bi biti velik.

Kad bi demokrate osvojile većinu u Zastupničkom domu, vjerovatnost pokretanja procedure opoziva predsjednika Donalda Trumpa jako bi porasla.

Povećao bi se i broj parlamentarnih istraga protiv Trumpove administracije zbog ponajprije sumnji u dosluh između Trumpove predizborne kampanje i Rusije 2016.

Demokrate bi preuzele vodstvo nad parlamentarnim odborima u Zastupničkom domu, što bi im omogućilo da dijele pozive za svjedočenje ljudima koje bi htjeli saslušati pod zakletvom.

Kada bi demokrate preuzele nadzor i nad Senatom, tada bi mogle biti blokirane sve Trumpove nominacije u Vrhovni sud, federalni pravosudni sistem ili izvršne dužnosti u administraciji. Senat ima posljednju riječ o tim predsjedničkim nominacijama.

Glasanje o Trumpu?

Apsolutno. Premda se ime Donalda Trumpa ne nalazi na glasačkim listićima, mnogobrojni Amerikanci doživljavaju izbore 6. novembra kao referendum o predsjedniku.

U konzervativnim državama poput Kanzasa ili Južne Karoline republikanski kandidati nemaju nikakvu potrebu distancirati se od njega. Naprotiv, mogu računati na njegovu jako solidnu popularnost u konzervativnim krugovima.

No Trumpova popularnost pada na nacionalnom nivou. U državama u kojima se demokrate i republikanci bore za prevlast i utrke su tijesne, Trumpovo ime moglo bi biti otežavajuća okolnost. Kandidati njegove stranke nastoje usredotočiti svoju kampanju na solidan privredni rast, dok demokrate čine sve kako bi skrenule pažnju na Trumpove kontroverzne politike o imigrantima, zdravstvu ili trgovini.

Stvar je u ravnoteži, primjećuje Matt Mackowiak, republikanski konsultant iz Austina u Teksasu.

“Izazov za republikance je to što im Trump treba da bi motivirali biračku bazu. No što je on vidljiviji, rizik je veći da će im neke grupe birača okrenuti leđa što bi moglo preokrenuti rezultat izbora, na primjer obrazovane žene srednje klase ili politički neopredijeljene birače koji ne glasaju uvijek za istu stranku”, rekao je.

Izvor: Agencije