Šta ulazak u EU znači za građane Hrvatske
Hrvatska bi u julu sljedeće godine i službeno trebala postati 28. članica Evropske unije. O očekivanjima od ulaska u društvo evropskih zemalja iz Zagreba izvještava reporter Al Jazeere Ivan Čorkalo.
„Od dugo očekivanog članstva u Uniji, građani, ne očekuju previše“, javlja Čorkalo.
Neke će se promjene, ipak, osjetiti već neposredno nakon ulaska. Jedna od prvih i najvažnijih je uvođenje evropske kartice zdravstvenog osiguranja. Njome se stječe pravo na neophodnu zdravstvenu zaštitu u svim zemljama Unije.
Više od 350 hiljada nezaposlenih
Sandra Orešić iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, objašnjava:
“Sve što vam liječnik koji vas ima pred sobom ne može reći to ćete obaviti za sedam dana u Hrvatskoj, od nekakvih hitnoća, loma noge, ruke, eto sad je sezona skijanja, pa sve do povišene temperature do nekih drugih bolesti. A kada se radi o dužem boravku, studiju ili slično onda su to sve zravstvene usluge koje se smatraju neodgodivim do planiranog povratka u Hrvatsku. “
Evropskom se karticom, međutim, ne pokrivaju planirana liječenja u inostranstvu.
“Treba se i dalje javiti HZZO-u nadležnom uredu, kako bi se vidjelo da li se može ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu na području EU. Bitno je to naglasiti kako ne bi bilo zabune da ako se plate troškovi i nažlost u konačnici se utvrdi da ne postoji pravo na povrat troškova”, napominje Orešić.
U Hrvatskoj je više od 350 hiljada nezaposlenih. Slamku spasa mnogi vide u tržištu rada Evropske unije. Od 1.7. bit će omogućeno slobodno kretanje radnika, osim u zemljama koje privremeno zatvore tržište.
Vilma Mostahinić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, kaže:
“Možemo reći da ima oko 1,3 milijuna slobodnih radnih mjesta, a u eures mreži radi oko 800 savjetnika koji su svakodnevno u kontaktu s poslodavcima i tražiteljima zaposlenja vezano uz međunarodno posredovanje.”
Najtraženija mjesta
Na tržištu Unije u ovom trenutku najtraženija su mjesta u sektoru zdravstva – od liječnika, medicinskih sestara do njegovatelja. Povećana je i potražnja u tehničkom sektoru, te u hotelijerstvu i ugostiteljstvu.
„No dobiti posao u nekoj od zemalja Europske unije neće biti jednostavno. Iako su mogućnosti veće, veća je i konkurencija“, izvještava Čorkalo.
Vilma Mostahinić o tome kaže:
“Ovisi o tražiteljima posla, imaju li poznavanje stranih jezika, jesu li im kompetencije prave, hoće li im kvalifikacije biti priznate.Postoje administrativne poteškoće koje će se rješavati lokalno.”
Čak i ako nijednu od navedenih pogodnosti, hrvatski građani ne osjete na vlastitoj koži, jednu beneficiju svakako hoće. Hrvatska u granični šengenski režim ulazi 2015. i od tada se u zemlje Unije ulazi bez granične kontrole.
Izvor: Al Jazeera