Stećak za početnike

Knjiga 'Stećak' napisana je između naučnog i popularnog pristupa (Al Jazeera)

Grčko groblje, staro kamenje ili veliki kamen… To su sinonimi kojima narodi Balkana nazivaju misteriozne kamene spomenike – stećke.

Upravo pomenuta misterija leži u činjenici da se nedovoljno govori o argumentovanim historijskim činjenicama, pa se pravi prostor narodnim legendama o drevnim umjetnicima koji su nadljudskim moćima uspostavili stećke.

Ko je uspostavio stećke

Po zvaničnoj sažetoj definiciji stećkom se naziva srednjovjekovni nadgrobni spomenik, ali zbog objektivno ograničenog naučnog tretmana ove forme kulturne vrijednosti navedena definicija jeste tačna, ali ne i potpuna.

Gorčin Dizdar je u knjizi jedinstvenog naziva Stećak na originalan i istovremeno pristupačan način predstavio ovaj važan dio kulturnog naslijeđa prostora Bosne i Hercegovine.

„Knjiga Stećak je dio biblioteke izdavačke kuće ‘Vrijeme’ i cilj na pristupačan način predstaviti jedan od najvažnijih kulturalnih pojmova vezanih za bosanskohercegovačku tradiciju. Dakle između popularnog i naučnog, namijenjena je strancima i onima koji nikada nisu čuli šta je stećak“, kaže Gorčin Dizdar.

Autor knjige navodi da se naučna obrada stećaka, još uvijek oslanja na podatke iz ‘60-tih i ‘70-tih godina prošlog vijeka. Tu izdvaja najbolju i najpotpuniju definiciju pojma stećka citirajući Šefika Bešlagića i naučne radove od prije pola vijeka.

„Izuzimajući kontinentalni dio Hrvatske, zapadnu Srbiju, neke krajeve Kosova i bivšeg Novopazarskog sandžaka, gotovo sva ostala teritorija na kojoj su ustanovljeni stećci bila je u sastavu srednjovjekovne Bosne i Huma, odnosno Hercegovine. Teritorija stećaka u velikoj se mjeri poklapa sa teritorijom nekadašnje samostalne bosanske države“, naveo je Bešlagić u knjizi Stećci – kultura i umjetnost.

Nadgrobni spomenik

Na osnovu dosadašnjih istraživanja potvrđeno je da je stećak nadgrobni spomenik, ali studije su do sada veoma skromno sprovođene i procentualno male, tako da se profesor Dizdar ne bi usudio kategorično reći da je svaki stećak zapravo nadgrobni spomenik, jer nije tačno ni definisano da li grob ispod stećka pripada kamenom spomeniku.

„Ako stećke poredimo sa sličnim pojavama, na primjer, sa irskim i keltskim krstovima, oni nisu nadgrobni spomenici, korišteni su za obilježavanje značajnih lokaliteta… Ipak po onome što sada znamo i čime raspolažemo – da, stećci jesu zvanično nadgrobni spomenici, iako ih je mali broj istražen“, kaže Dizdar.

Sljedeća stavka u definiciji je dokazivanje da je stećak zapravo „srednjovjekovni“ spomenik.

„Prema postojećim identifikacijama, srednjovjekovni jeste, međutim najjači dokazi koji ukazuju na vrijeme nastajanja su natpisi na stećcima, a njih ima samo na 300 od preko 60.000 stećaka. Tako da kategorično opet ne bih isključio da nije riječ o srednjovjekovnim“, smatra Dizdar.

Sažeto, prema definiciji sa kojom su svim saglasni, stećci su monolitni nadgrobni spomenici, dakle od jednog komada kamena, podizani u periodu od 13. do 16. stoljeća na teritoriji današnje Bosne i Hercegovine, gotovo čitave Dalmacije i pograničnih dijelova Crne Gore i Srbije.

Vrste stećaka

Čiji su stećci

Narodi Balkana često postavljaju pitanje, čiji su stećci, da li pripadaju Srbima, Hrvatima ili Bošnjacima.

„Iako na ovim prostorima volimo stavljati historijske činjenice u koncept tri naroda, stećak se ne može se vezati za ove savremene etničke pojmove Bošnjak, Hrvat i Srbin. Ono što se može i na čemu bih insisitirao, jeste da je to jedan fenomen koji je prvenstveno vezan za srednjovjekovnu bosansku državu“, navodi Dizdar.

Dakle, stećak se ne može posmatrati kao etnički fenomen, nego isključivo kao teritorijalno-kulturološki.

Na kraju, tematika stećka je suočena sa problemom, šta se zapravo ubraja u tu vrstu spomenika. Najprepoznatljiviji oblik koji se vezuje za stećak, je takozvani sljemenjak, karakteristične forme nalik kući.

Konkretan primjer oblika koji otvara rasprave jesu ploče kojih ima u izuzetno velikom broju, i kao takvi, spomenici se pojavljuju širom Evrope.

„Da li je ploča stećak možemo raspravljati, ali i nakon kraja kulture stećaka, u vrijeme dolaska Osmanlija u Bosnu, pojavljuju se drugi oblici poput takozvane krstače, a ubrzo zatim hibridni oblici sa nišanima koji bude diskusiju o tome da li je u pitanju nišan ili još uvijek stećak“, govori Dizdar.

Knjiga Stećak u pristupačnoj formi odgovara na sva pitanja koja bismo mogli postaviti o toj vrsti spomenika, uz reilustrovane motive autora Enisa Čišića, crtača Marvel Comicsa, stećak je predstavljen kroz umjetničku slobodu i orginalnost.

Izvor: Al Jazeera