Stotine hiljada mina i dalje prijete na Balkanu

Širom svijeta obilježava se Međunarodni dan borbe protiv mina. U regiji, Bosna i Hercegovina predvodi po zagađenosti i broju stradalih, s blizu 120.000 mina na više od 9.000 lokacija. Od 1996. godine do danas od mina je poginulo više od 600 osoba – od toga šest samo u 2014. godini.

Slijedi Hrvatska, s više od 60.000 mina u 78 gradova i općina. Od 1996. godine do danas u toj državi od mina je poginulo 198 osoba.

Na Kosovu je od 1999. godine zbog mina život izgubilo 116 osoba, dok je 458 povrijeđeno. Očišćeno je 48 miliona kvadratnih metara terena. Posao čišćenja potrajat će još deset godina, procjene su podataka kojima raspolažu Kosovske sigurnosne snage.

Srbija je očistila područje kontaminirano minama iz ratnog sukoba s Hrvatskom. Postoji tek sumnja da se nalazi još improviziranih minskih naprava na području sela Jamena. Još se treba napraviti izviđanje u Bujanovcu – sumnja se du je u njemu minirano oko tri miliona kvadratnih metara.

Dodatni problem s minama i ostalim eksplozivnim sredstvima stvorile su prošlogodišnje poplave, a kako ljudi žive u mjestima okruženim minama, istražila je novinarka Al Jazeere Natalije Lučić u bosanskoj Posavini.

Ograničeno kretanje

“Pre skoro godinu dana reka Sava poplavila je ovo područje i svi stanovnici su bili evakuisani. Iako su se vratili kućama, za meštane ovog sela opasnost i dalje nije prošla”, kaže Lučić.

Voda koja je nosila sve pred sobom odnijela je kako oznake o opasnosti, tako i mine i druga eksplozivna sredstva te ljudi nisu sigurni gdje se mogu sigurno kretati.

“Tamo još niko ne ide u šume. Ne smije niko sjeći drva, svi kupuju. I ko ima šume, ne ide. Imaju table, imaju obiljege… Daju ti jedan mali put, kozja staza kud smiješ ići, sve drugo je na sopstveni rizik”, kaže stanovnica Vučilovca Dana Ignjatović.

Međutim, kako sami kažu, stariji stanovnici ovog područja cijeli život žive sa sviješću da su u blizini minskog polja, pa im ograničenje kretanje nije novina. U kući Jovana Nikolića najveći strah je za četvero djece, kojima je veoma teško objasniti zbog čega ne smiju van dvorišta bez nadzora.

“Mi imamo četvoro male djece i oni ne idu daleko, samo su tu oko kuće. Ne idu u njive ili šumu, ali strahujemo za njih. Kako nećemo strahovati, jer mina samo jednom opominje, neće sto puta opominjati”, ističe Nikolić.

Kada se voda povukla, službe su ponovno počele ispitivati teren, postavljati obilježja i upozoravati stanovnike.

“Centar za uklanjanje mina na području Bosne i Hercegovine svake godine postavi blizu 12.000 ovakvih znakova. No, majske poplave odnele su sva obeležja o minskoj opasnosti ovde u Posavini i na taj način anulirale posao koji se obavlja od 1996. godine”, ističe Al Jazeerina novinarka Lučić.

Hitne intervencije

U pomoć su priskočile i organizacije civilnog društva, najviše u edukaciji. Tako je Aleksandar Šatara, s kolegama iz organizacije Posavina bez mina, išao od vrata do vrata i objašnjavao ljudima šta da urade ukoliko primijete neko eksplozivno sredstvo u svom dvorištu.

“Mi smo se trudili da sve obilježimo. Gdje nije obilježeno, ako neko nešto primijeti sumnjivo, treba da obilježi sa tri kočića i okolo traka ili bilo kakav znak – neka flaša, nešto crveno, i da odmah zovu policiju ili civilnu zaštitu”, rekao je Šatara.

Veliki problem na području Bosne i Hercegovine predstavljaju i pokrenuta klizišta, koja, također, pomjeraju mine i stvaraju probleme za obilježavanje opasnih područja. Iz Centra za uklanjanje mina poručuju da sve drže pod kontrolom.

“Mi smo hitno intervenirali na 26 lokacija. Sanirali smo klizišta koja su poremetila minska polja i otklonili smo tu opasnost”, ističe Milan Rezo iz ovog centra.

Od početka protivminskog djelovanja u Bosni i Hercegovini je od eksplozivnih sredstava očišćeno je blizu 170 kvadratnih kilometara. Rok do kada bi Bosna i Hercegovina trebala biti očišćena od mina bio je 2019. godina, no poplave i klizišta te rokove pomjerile su na 2024. godinu.

Izvor: Al Jazeera