Strašenje Zapadnog Balkana raljama Brexita

Procjenjuje se da će pregovori o Brexitu trajati najmanje dvije godine (EPA)

Piše: Mladen Obrenović

Zapadni Balkan i države koje nastoje ući u društvo koje okuplja Europska unija očito su vrlo zahvalne zagovornicima britanskog izlaska iz EU-a, takozvanog Brexita, jer su u posljednje vrijeme česta tema kampanje. Stanje u njima, odnosno problemi koje imaju Srbija, Albanija, Makedonija, pa i država koja baš nije na Balkanu – Turska, koristi se kao moguće opravdanje za izlazak Velike Britanije iz Unije.

Prošli mjesec je britanska ministrica unutarnjih poslova Theresa May postavila pitanje treba li EU prihvatiti “siromašne države poput Albanije, Srbije i Turske, koje imaju ozbiljne probleme s organiziranim kriminalom, korupcijom, a ponekad i terorizmom”, a onda je njezina kolegica u Vladi, zadužena za oružane snage, Penny Mordaunt samo “pojačala” takve tvrdnje.

Po njenim riječima, Velika Britanija će biti manje sigurna ako se Turskoj, Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji dozvoli ulazak u EU. Navela je i kako “mnoge od tih zemalja imaju visoku stopu kriminaliteta, probleme s bandama i terorističkim ćelijama, kao i visoku razinu siromaštva”. Kasnije su se mnogi ogradili od takvih izjava, a oglasio se i njezin stranački šef, ujedno i britanski premijer David Cameron, odbacivši to što je rekla.

‘Korupciju nisu donijeli stranci, neće je ni odnijeti’

Momčilo Radulović podsjeća kako ‘korupciju na Zapadni Balkan nijesu donijeli stranci, a neće je ni odnijeti’.
‘Mi smo ti koji se na prvom mjestu moramo boriti sa ovim problemom na svim nivoima. U oblasti borbe protiv terorizma moramo zajednički djelovati i međusobno regionalno i sa širim međunarodnim faktorima’, navodi Radulović.

Sve u funkciji kampanje

Sugovornici Al Jazeere, koji su komentirali poruke koje stižu s britanskog otoka, složili su se kako su one u funkciji kampanje za referendum o ostanku/izlasku iz članstva u EU, odnosno u funkciji Brexita.

No, Aleksandra Joksimović, predsjednica beogradskog Centra za spoljnu politiku, reći će i kako su one “odraz trenutnog društvenog stanja – ksenofobije, straha od terorizma, kao i velikog pada tolerancije, otvorenosti društva za različitost – vere, rase, kulture, kao nekih od osnovnih evropskih vrednosti”. Upravo takvi stavovi, nastavlja, “trenutno ugrožavaju same temelje EU-a, dajući krila euroskepticima i ekstremno desnim partijama”.

“Verujem da će Velika Britanija, zajedno sa EU-om, pronaći načina da izađe iz začaranog kruga i vrati se svojim temeljima. U međuvremenu, ovakva vrsta izjava, bez obzira na njihovu prolaznost, izaziva negativne emocije u zemljama regiona, konstantno kruneći pozitivan rejting EU-a, ali i atraktivnost članstva. Bez perspektive članstva teško se može ostvariti stabilizovanje prilika na Zapadnom Balkanu, koji, po svim svojim odlikama, pripada evropskom prostoru i okružen je članicama EU-a i NATO-a”, navodi Joksimović.


‘Britanija će biti manje sigurna ako se Turskoj, Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori i Makedoniji dozvoli ulazak u EU’, tvrdi Penny Mordaunt [EPA]

Po mišljenju Save Kentere, predsjednika Atlantskog saveza Crne Gore, takve izjave “nikako ne mogu predstavljati dio zvanične politike, bez obzira ko tako nešto kaže”. Svjestan je kako to nije usamljeni slučaj, niti jedina izjava takvog tipa od strane osoba na visokim dužnostima u Velikoj Britaniji.

“U isto vrijeme, više se ministara nije složilo sa ovim stavom, a opozicija je konstatovala da ovakve izjave spadaju u politiku zastrašivanja javnosti. To se može tumačiti i kao posljedica činjenice da je premijer Cameron javno dozvolio svojim stranačkim kolegama i ministrima da imaju lična mišljenja po pitanju ostanka Velike Britanije u EU ili njenog izlaska”, ukazuje Kentera.

Cameronov pogrešan smjer

I Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, smatra da je sve što se čuje iz Velike Britanije posljednjih dana, pa i iz vladajućih redova, “samo posljedica dugotrajnog pogrešnog usmjerenja Cameronove unutrašnje i spoljne politike”.

Ekonomski oporavak kao prioritet

Podsjećajući da siromaštvo spada u ekonomsku kategoriju, Aleksandra Joksimović upozorava kako je ‘bez jasnog strateškog plana ekonomskih reformi, kao i napretka koji će zemlje Zapadnog Balkana izvesti iz prezaduženosti, koji će dovesti sveže investicije i omogućiti pravni okvir bezbedan za poslovanje, nemoguće očekivati dalji ekonomski oporavak’.
‘Bez ekonomskog oporavka, zemlje regiona neće moći da izdrže tržišnu konkurenciju unutar EU-a, što će dovesti do odlaganja pristupa. Izostanak ekonomskog razvoja može biti jedna od najvećih prepreka u procesu integracija’, poručuje Joksimović.

“Konstantni napadi na EU i njegova populistička retorika i političko djelovanje u ovoj oblasti u prethodnom periodu sada mu se vraćaju kao bumerang i on će, bez obzira na rezultat referenduma, snositi značajne političke posljedice, koje će najvjerovatnije voditi ka njegovom silasku sa vlasti”, prognozira Radulović.

Svjestan je i on kako su citirane izjave dio predreferendumske kampanje, ali i upozorava da “izazivaju mnogo dublje posljedice nego što to na prvi pogled izgleda”. Prema njegovom stajalištu, “u samom javnom mišljenju Velike Britanije, ali i kod građana drugih zemalja EU-a, ovako zapaljive, populističke i generalizovane tvrdnje stvaraju dugotrajne posljedice, u vidu negativnih percepcija i niza negativnih predrasuda o građanima i zemljama Zapadnog Balkana i Turske”.

“Jednom kada zasadite ovako opasan politički korov, teško ga je kasnije iščupati. Samim tim, ovakve izjave smanjuju i manevarski politički prostor za buduće djelovanje svih političkih struktura u Velikoj Britaniji, pa su ovakve izjave zbog toga i dodatno kratkovide i dugoročno pogubne”, upozorava.

S druge su strane posljedice po bilateralne odnose između Velike Britanije i zemalja Zapadnog Balkana i Turske, jer “njihova uvredljivost i generalizacija negativno djeluju i na političke strukture, ali posebno i na obične građane kod kojih se javlja odbojnost i negativan stav prema Velikoj Britaniji i EU, u stilu – ‘ako vi nećete nas, nećemo ni mi vas'”.

Popraviti se i iznutra

Radulović priznaje i kako problemi kriminala, korupcije, siromaštva stanovništva, pa i terorističkih aktivnosti na Zapadnom Balkanu postoje, ali i podsjeća kako to nikada nitko nije ni negirao, ali se ne slaže “sa ekstremnim predimenzioniranjem tih problema, kao što to rade britanski ministri”. U tom smislu, poziva zapadnobalkanske države da “pojačaju borbu na domaćem planu, ali ne zbog ministara iz Velike Britanije, već zbog nas samih i boljeg života u našim zemljama”.


‘Treba li EU prihvatiti siromašne države poput Albanije, Srbije i Turske?’, pita Theresa May [EPA]

Smatra i da se svi na Zapadnom Balkanu “moraju dodatno potruditi da kreiraju novu sliku o sebi kod svih aktera u EU, a Velika Britanija ne smije biti izuzetak na tom poslu”.

Kentera navodi kako “i države moraju ojačati sisteme za borbu protiv svih negativnih pojava, a to uključuje ne samo donošenje novih zakona, već i mnogo bolju i efikasniju primjenu tih zakona”. Po njemu, “institucije moraju bolje raditi svoj posao, a za tako nešto je potrebna jasna i nedvosmislena politička podrška ovim procesima”.

“I svijest građana mora se mijenjati i moraju svi shvatiti da ukoliko zaista želimo da živimo i usvajamo zapadne civilizacijske vrijednosti, moramo početi živjeti i razmišljati na taj način i shvatiti da niko ne može i ne smije biti van zakona, bez obzira čime se bavi i koju funkciju obavlja”, zaključno napominje Kentera.

Izvor: Al Jazeera