Studija: Na Marsu može biti dovoljno kisika da održi život

Naučnici su otkrili da slana voda pod površinom Marsa može sadržavati dovoljno oksigena za mikrobe (NASA/Reuters)

Slana voda koja se nalazi ispod površine Marsa mogla bi sadržavati dovoljno kisika da podrži život mikroba koji su nastali i procvjetali na Zemlji prije nekoliko milijardi godina, objavili su istraživači.

Na pojedinim lokacijama, količina oksigena mogla bi držati u životu primitivne višećelijske vrste poput spužve, kaže se u dnevniku Nature Geosciences.

„Otkrili smo da rasol, odnosno, voda sa visokom koncentracijom soli, na Marsu može sadržavati dovoljno oksigena za život mikroba. To dovodi do revolucije u našem shvatanju potencijalnog života na Marsu“, rekao je za AFP vođa studije Vlada Stamenković, teoretski fizičar u Propulzijskom laboratoriju u Kaliforniji.

Sve do sada, pretpostavljalo se da su tragovi kisika na Marsu nedovoljni za egzistenciju, pa čak i mikroba.

„Nikada nismo nislili da bi oksigen mogao igrati veliku ulogu za život na Marsu zbog njegove rijetke atmosfere od oko 0,14 posto“, rekao je Stamenković.

Poređenja radi, gustoća zraka koji ljudi udišu je oko 21 posto.

Rad na novoj studiji počeo je nakon što je NASA-in rover na Marsu „Curiosity“ otkrio manganov oksid, sa sastojcima koje može proizvesti samo veća količina oksigena.

Opstanak na nižim temperaturama

„Curiosity“ je, također, utvrdio prisustvo slanih taloga, uz značajne varijacije u elementima koje sadrže.

Prisustvo veće koncentracije soli vodi dozvoljava da ostane u tečnom stanju, što je neophodno da bi kisik „opstao“ na nižim temperaturama, što rasol čini pogodnim staništem za mikrobe.

Zavisnosti od regije, sezone i dijela dana, temperature na crvenom planetu variraju od minus 195 i 20 stepeni Celzija.  

Istraživači su prvo smislili model koji bi objasnio kako se oksigen otapa u slanoj vodi na temperaturi smrzavanja.

Drugi model procijenio je klimatske promjene na Marsu u proteklih 20, ali i budućih 10 miliona godina.

Kada se spoje dva modela, kalkulacija pokazuje u kojim dijelovima Marsa je veća vjerovatnoća za „proizvodnjom“ kisika na bazi rasola, što će pomoći da se utvrde lokacije novih istraživanja.

„Naši nalazi ne potvrđuju da na Marsu postoji život, ali pokazuju da potencijal otopljenog kisika može utjecati na nastanjivanje na Mjesecu“, rekao je Stamenković.

Izvor: Al Jazeera