Super menadžeri u vrijeme krize

Piše: Erol Mujanović

Ljudska društva i mase su se rijetko kada pokretale same od sebe. Uvijek su bili potrebne vođe i lideri koji na određeni način motivišu (na našim prostorima najčešće strahom) grupu da se pokrene. S obzirom na kapacitet masa da budu vođene ka dobru ili zlu, te da poput plastelina budu modelirane, uloga lidera je ključna u tom procesu i korisno je pogledati šta nam kažu već bogata naučna istraživanja u ovoj oblasti menadžmenta.

Prije svega, IQ i tehničke vještine su veoma važne, ali odlučujući faktor koji čini lidera jeste emotivna inteligencija. Istraživanja pokazuju da što je više rangirana osoba koja se smatra za super menadžera i lidera, utoliko je veća važnost emotivne inteligencije u njenom uspjehu i efikasnosti.

Iskustva radnika

Da stvari budu još gore, vijesti i dešavanja oko nas nam pokazuju da se na liderskim pozicijama nalaze osobe koje vrlo često nemaju niti visok stepen inteligencije niti tehničke vještine vezane za sam posao, a ujedno nemaju ni razvijenu emotivnu inteligenciju, što polako ali sigurno vuče društvo u propast. Jer kao što su 1 + 1 = 2 u matematici, tako je i u jednom društvu suma brojnih donesenih pogrešnih odluka na visokom nivou i u ključnim segmentima društva, neomoljiv znak da se srlja u ponor i da društvo propada. 

Bez emocionalne inteligencije osoba može imati najbolje ideje i sve treninge ovog svijeta, ali od nje se ne može napraviti lider.

Svi mi koji radimo susreli smo se sa slučajevima gdje je visoko inteligentna i vrlo sposobna osoba bila promovisana na lidersku poziciju i da onda posao počne propadati. Također, poznati su brojni slučajevi gdje je blago natprosječna osoba i po pitanju inteligencije i po pitanju poznavanja posla promovisana na lidersku poziciju i gdje je posao doživio pravi prosperitet.

Primjeri iznimno uspješnog liderstva su brojni u historiji, kao i pozitivni efekti takvog ponašanja, koji idu od čuvanja broja radnih mjesta u krizi za određene kompanije, pa do pozitivnog ishoda državnih pregovora koji se čine nemogućim u startu.

U poslovnom svijetu i u periodu od samo nekoliko godina, primjer Toyote se često navodi u poslovnim školama.

Otvoreno ponašanje

Toyota je nedavno morala povući čak 2,3 miliona vozila sa tržišta zbog problematičnih kočnica. Tužbe i prijetnje su se gomilale i za očekivati je bilo da brend Toyota bude uprljan za naredni dugi niz godina. Umjesto pukih saopštenja za medije u periodu takve krize glavna odgovorna osoba ispred Toyota kompanije, Jim Lentz, najavio je da će biti dostupan na Digg Dialog web stranici i da će odgovoriti na sva pitanja zainteresovanih. 

Ovakakv primjer transparentnosti je iznenadio cijeli svijet, jer je web zajednica koja koristi Digg protiv velikih korporacija i jer je Lentz odgovarao uživo na sva pitanja koja nisu bila filtrirana. Koliko god da nam se čini normalno i očekivano, ovakvo otvoreno ponašanje pa makar i nakon krize i počinjene greške, rijedak je slučaj i u velikoj mjeri je umanjilo posljedice i reakciju tržišta na poslovanje Toyote. Ovo je samo jedan od primjera uzornog ponašanja i liderstva u modernom poslovnom svijetu.

Vidjeli smo da ovakvo vođenje poslovanja nema veze ni sa kvocijentom inteligencije ni sa poznavanjem bilo koje oblasti poslovanja od strane lidera. Radi se isključivo o emocionalnoj inteligenciji na djelu. Istraživanja prezentirana od strane Harvard Business School pokazuju da je uloga emotivne inteligencije kod najvećih lidera raste zajedno sa funkcijom i shodno tome sve je manja važnost tehničkih vještina. Bez emocionalne inteligencije osoba može imati najbolje ideje i sve treninge ovog svijeta, ali od nje se ne može napraviti lider.

Pitanje koje se  postavlja logično jeste kako prepoznati emocionalnu inteligenciju? Pet sastavnih dijelova emocionalne inteligencije na poslu su:

Samosvijest, odnosno sposobnost prepoznavanja i  razumijevanja vlastitih raspoloženja, emocija i poriva kao i njihovog uticaja na druge. Na poslu se prepoznaje putem samopouzdanja, realne samoprocjene osobe i povremenog humora na vlastiti račun. Samosvjesne osobe će često ljutnju pretvoriti u motivaciju da budu još produktivnije.

Ovakve osobe najčešće imaju realističnu i poštenu procjenu sebe i drugih i druge kolege im se često obraćaju za savjet i mišljenje odnosno za  procjenu određene situacije. Visok nivo samosvijesti dovodi i do toga da osoba često odbije finansijski privlačnu ponudu za posao, ali gdje je posao nezanimljiv ili nekompatibilan sa dugoročnim ciljevima te osobe. Ako pogledamo društvo oko sebe većina želi upravo suprotno, plaćen ili dobro plaćen posao bez obzira o čemu se radi.

Na poslu se socijalne vještine prepoznaju kroz uvjerljivost osobe, kroz efikasnost u upravljanju promjenama i kroz stručno građenje i vođenje timova.

Samoregulacija je sposobnost da se kontrolišu i usmjere nagli impulsi i raspoloženja kao i mogućnost odgađanja djelovanja (odnosno razmišljanje prije akcije). Vrlo rijetka osobina danas koja pokazuje pravu zrelost, jer ne znači da osoba koja vlada svojim biološkim impulsima nema emocija, nego jednostavno da ih zna kontrolisati i donijeti zdravu, racionalnu i hladnokrvnu odluku kakvu posao često zahtjeva.  Znakovi na poslu ovog sastavnog dijela emotivne inteligencije su da je osoba vrijedna povjerenja i da posjeduje integritet te otvorenost za promjene. Samoregulacija je važna na poslu, jer su osobe koje vladaju svojim emocijama sposobne da naprave ambijent povjerenja koji je pošten, pozitivan i inspirativan.

Tako da su problemi ega, sujete, nezdrave konkurencije i drugi slični fenomeni koje redovno srećemo u našim organizacijama svedeni na minimum, a produktivnost je samim tim veća. Ujedno talentovane osobe duže ostaju u takvoj organizaciji i ne žele je napustiti. Često se pravi greška i zaključi se da osobe koje ne pokazuju emocije ne pristupaju strastveno poslu, a čak je većinom obrnut slučaj.

Motivacija odnosno strast za radom i zbog razloga koji prevazilaze status i materijalne aspekte. Motivacija je ujedno i sposobnost da se energično i uporno prate zadati ciljevi. Na poslu se motivacija prepoznaje: velikom željom da se ostvare ciljevi, optimizmom čak i u slučaju neuspjeha, te predanošću organizaciji. Motivacija je zaista jedinstvena svim vrhunskim liderima koji uvijek ostvare više od očekivanog. Ovu karakteristiku kod lidera prepoznajemo uvijek u njihovom ponašanju tako što oni uvijek žele ostvariti još više i biti još bolji, te su spremni uvijek učiti i raditi na sebi. Lideri sa posebno izraženom motivacijskom crtom vole i da prate i mjere učinak i neprestano žele podići ljestvicu.

Prve tri vještine koje smo naveli u vezi emotivne inteligencije su vještine kojima možemo upravljati sami dok su empatija i socijalne vještine koje ćemo sada spomenuti, okrenute i tretiraju našu interakciju sa drugima.

Empatija je kapacitet da se razumiju emotivna stanja drugih ljudi kao i vještina tretiranja drugih ljudi shodno njihovom emotivnom stanju. Empatija na poslu se prepoznaje kroz stručnost u građenju i zadržavanju talenata, kroz međukulturalnu osjetljivost i kroz pružanje kvalitetne usluge klijentima. Empatija ne znači nastojati udovoljiti svakome zbog toga kako se osjeća, jer bi se takvo okruženje brzo pretvorilo u košmar. Empatija znači duboko i inteligentno sagledavanje i osjećanje druge osobe, te uzimanje u obzir njenog emotivnog stanja, što je danas posebno važno, jer se sve manje pažnje posvećuje ljudima i organizaciji. A empatija je utoliko važnija, jer se sve više koriste timovi, a timovi su sastavljeni od ljudi; jer je sve brža globalizacija i jer je sve veća potreba da se zadrže talenti.

Ogroman izazov

Socijalne vještine se ogledaju kroz sposobnost upravljanja odnosima sa drugim ljudima kao i građenju mreže kontakata. Još preciznije, radi se, dakle, o nalaženju zajedničkog sa drugim osobama i građenju odnosa na osnovu toga. Na poslu se socijalne vještine prepoznaju kroz uvjerljivost osobe, kroz efikasnost u upravljanju promjenama i kroz stručno građenje i vođenje timova.

Kada uzmemo sve ovo u obzir i osvrnemo se na kvalitet i liderske vještine osoba koje su na ključnim pozicijama, tek onda shvatamo koliko je izazov pred nama ogroman. Ali na svu sreću, nije nemoguć i kada je društvo zrelo da prihvati pravog lidera takva osoba se uvijek pojavi.

Izvor: Al Jazeera