Sušić tri godine poslije: Imao sam korektan odnos sa igračima

Dobar igrač iz bh. lige ode brzo u inostranstvo čim pokaže zavidan kvalitet, kaže Sušić (Reuters)

U kvalifikacijama za SP 2018. bili smo dosta slabiji, pa je Baždarević bio u nezgodnoj situaciji. Pogotovo se to odnosi na vrhunske igrače koji su podbacili, istakao je Safet Sušić, najuspješniji selektor BiH.

Najboljeg bh. fudbalera svih vremena Safeta Sušića gledao sam uživo prvi put 10. marta 1982. kada je pred prepunim koševskim stadionom na kojem se tog sunčanog dana okupilo rekordnih 55.000 gledalaca, predvodio Sarajevo do pobjede nad vječitim rivalom Željezničarom sa 2:1.

Gol pred punim Koševom

Tada je oboren rekord stadiona u broju gledalaca, koji su stajali gotovo jedni na drugima, a poslije vodstva plavih pogotkom Nikole Nikića, Sušić i Želimir Vidović postigli su golove za preokret i trijumf bordo tima u izvanrednoj utakmici i atmosferi. Ovi bodovi su na kraju te sezone odveli Sarajevo u Kup UEFA jer je bio bolje plasiran na četvrtoj poziciji sa bodom više od Želje.

Briljirao je legendarni Pape još bezbroj puta ranije u dresu Sarajeva, ali i reprezentacije bivše Jugoslavije. U sjećanju ljubitelja fudbala ostale su nezaboravne i maestralne predstave velemajstora sa Koševa i najboljeg fudbalera SFRJ 1979. za selekciju nekadašnje zajedničke države, u kojima je postizao po tri gola protiv Rumunije (6:4) u Bukureštu, Italije (4:1) u Zagrebu i tadašnjeg svjetskog prvaka Argentine (4:2) u Beogradu. Bio je najbolji strijelac šampionata Jugoslavije u sezoni 1979/80. sa 17 pogodaka u timu sa Koševa i dobitnik Šestoaprilaske nagrade grada Sarajeva 1981.

Takođe je ostavio velik trag igrajući za PSG i u Francuskoj je proglašen za najboljeg stranog igrača Ligue 1 svih vremena u izboru uglednog francuskog magazina France Football, koji ga je izabrao 2010. i za najboljeg igrača u historiji Paris Saint-Germaina.

S obzirom na to da medijsko praćenje francuskog prvenstva u našoj zemlji u vrijeme kada je Pape blistao od 1983. do 1991. u PSG-u nije bilo ni blizu izraženo kao sada sa nestrpljenjem smo dočekali njegov povratak u reprezentaciju Jugoslavije nakon četiri godine nepozivanja. Sjajne igre u PSG-u, koji je vodio legendarni hrvatski trener Tomislav Ivić, vratile su ga u tim Jugoslavije. Tadašnji selektor državnog tima Ivica Osim ukazao je povjerenje Sušiću, koji je pogotkom i asistencijom za Predraga Spasića, dao ogroman doprinos u trijumfu nad Francuskom sa 3:2, 19. novembra 1988. u Beogradu i kasnijem plasmanu na Svjetsko prvenstvo 1990. u Italiji. Na Mundijalu Sušić je i u 35. godini opet bio važna karika jugoslovenske selekcije. Pamtiće se njegov pas za Davora Jozića, koji je volejom pocijepao mrežu kolumbijskog golmana Renea Higuite (1:0), gol glavom protiv Ujedinjenih Arapskih Emirata (4:1), da bi tim bivše zajedničke države eliminisala Argentina 2:3 poslije izvođenja jedanaesteraca pošto je poslije 120 minuta igre rezultat bio 0:0.

Harizmatični trener Miroslav Ćiro Blažević najbolje je opisao Papetove igre rekavši da je trenirao svjetske igrače, ali da je Safet Sušić neponovljiv, jedan i jedini.

„On je bio umjetnik“!, kazao je Ćiro.

Nakon veličanstvene igračke karijere, Pape je postao trener i najveći uspjeh ostvario kao selektor Bosne i Hercegovine, plasiravši se na SP 2014. u Brazilu. Autor ovog teksta pratio je prvi Sušićev radni dan na selektorskoj poziciji, 6. januara 2010. u Nogometnom savezu BiH i tako je sve do danas kada je trener turskog Alanyaspora. Sa Sušićem, koji je zanimljiv sagovornik jer uvijek kaže ono što zaista misli, makar se to i ne svidjelo nekima, razgovarali smo za naš portal uoči utakmice turskog prvenstva u kojoj je Alanyaspor remizirao u gostima kod Goztepea 3:3 u Izmiru u 9. kolu, a čileanski napadač Junior Fernandes je pogotkom u 92. minuti donio gostima bod.

Na početku intervjua Sušića smo pitali da još jednom analizira razloge odlaske sa mjesta selektora BiH, u novembru 2014.

„Odlučila su dva slaba rezultata u kvalifikacijama za EP protiv Kipra 1:2 i Izraela 0:3, od kojih nismo trebali izgubiti. Iako su bile odigrane četiri, a do kraja kvalifikacija preostalo još šest utakmica, predsjednik Elvedin Begić i članovi Izvršnog odbora Saveza bili su nestrpljivi i smijenili su me. Mislim da bismo sigurno izborili baraž da sam ostao selektor, a onda bismo se borili za Evropsko prvenstvo. Davno je to bilo i već sam to zaboravio. Nisam ni ljut, niti razočaran jer nisam ni prvi, niti posljednji selektor koji je smijenjen“, rekao je Sušić.

Najuspješniji bh. selektor i jedini koji je odveo našu selekciju na Mundijal od sticanja nezavisnosti naglasio je da je imao korektan odnos sa igračima dok je bio na selektorskoj funkciji. Danas vrhunske fudbalske zvijezde zarađuju ogroman novac, pa se postavlja pitanje kako treneri stvaraju autoritet u timu.

„Nisam imao problema sa igračima. Bio sam selektor i previše – pet godina. Možete uraditi anketu i vidjeti mišljenje igrača. Vrhunski igrači su kod mene stalno igrali, a uvijek ima nezadovoljnih koji mogu pričati loše, ali ih sada nema ni na mapi, niti igraju. Nisam pročitao izjave koje bi me iznenadile i povrijedile. Sigurno je da ni ja nisam rekao ni za koga loše jer svi su željeli najbolje i davali maksimum. Nije moj stil optuživati nekog za lošu igru. Zadovoljstvo mi je sresti igrače sa kojima sam ostvario jedan od najvećih uspjega bh. sporta i popiti kafu, te sjetiti se lijepih trenutaka. Ni oni, niti ja nećemo okrenuti glavu, a normalno je da dvojica ili trojica koja su igrala slabo, te dobijala malu minutažu, budu nezadovoljna“.

Prema Sušićevim riječima, jedan od razloga neuspjeha naše reprezentacije koja nije izborila plasman na SP naredne godine u Rusiji i ostala je bez nastupa na drugom velikom takmičenju u nizu poslije neodlaska na Euro 2016, je i to da su ključni igrači odigrali ispod nivoa.

„Na startu smo imali realne šanse za drugo mjesto u grupi jer je Belgija bila nedostižna na prvoj poziciji kao jedna od najboljih svjetskih reprezentacija. Grčka nije bolja od nas, ali je nismo pobijedili u Zenici – 0:0. Ta utakmica bila je presudna, mada smo kasnije imali priliku za baraž, ali smo poraženi od Kipra (2:3) i Belgije (3:4). Da smo pobijedili Grke, stvorili bismo dobru prednost u odnosu na njih i smatram da su u ovom meču kvalifikacije izgubljene“.

Neshvatljiv poraz na Kipru

Dojam je da je bh. reprezentacija pod vodstvom legendarnog fudbalera Sarajeva i PSG-a igrala ofanzivnije i efikasnije nego poslije kada je na njenu klupu sjeo Mehmed Baždarević. Na pitanje da kaže šta je Meša promijenio u odnosu na njega, te da li je stil igre ostao isti u bh. selekciji, Pape je odgovorio:

„Najlakše je udariti po selektoru. Ostali smo bez ključnih igrača Misimovića i Spahića, koji su godinama zajedno sa Edinom Džekom nosiili igru reprezentacije. Nismo našli prave zamjene za njih, a naša super generacija mogla je postići više. U ovim kvalifikacijama bili smo dosta oslabljeni, pa je Baždarević bio u nezgodnoj situaciji. Pogotovo se to odnosi na vrhunske igrače koji su podbacili. Ne može se izdvojiti nijedan da je dobro odigrao. Teže se plasirati na Svjetsko, nego na Evropsko prvenstvo, gdje se direktno kvalifikuju dvije najbolje selekcije, a treća u grupi igra baraž“.

Sušić kaže da je gledao nekoliko utakmica bh. tima u kvalifikacijama za SP 2018.

„Protiv Grčke nismo postigli gol, dok nikome nije jasno kako smo izgubili od Kipra. Protiv Belgije je bila očita ogromna razlika u kvaliteti. Kada smo davali golove, Belgijanci su podizali ritam i ubrzali igru, a stekao se utisak da mogu postići gol kada to žele“.

U oba prethodna ciklusa BiH je poražena od autsajdera Kipra. Kada je Pape bio selektor, Zmajevi su podbacili protiv Kipra 1:2 u Zenici, u prvom meču kvalifikacija za prošlogodišnji Euro, a sa Baždarevićem na klupi izgubili smo na gostovanju u Nikoziji, mada smo u oba duela imali prednost.

„Nema reprezentacije koja ne kiksa protiv slabijeg protivnika. U ovim kvalifikacijama Francuska je odigrala neriješeno protiv Luksemburga 0:0 kod kuće i čak joj je taj rezultat doveo u pitanje direktan plasman na Mundijal, koji je kasnije ostvarila. Kada sam vodio BiH, poveli smo 1:0, a poraženi smo 1:2. Iznenađenja se dešavaju i nije katastrofa izgubiti jednom u pet godina od slabijeg rivala. Tako je u drugim zemljama, ali ne i kod nas. Što se tiče gostujućeg meča protiv Kipra, potvrdilo se da rezultat 2:0 može biti veoma opasan jer misliš da je utakmica završena. Zato je nekad bolje voditi 1:0 jer pokušavaš dati drugi i treći gol. Kod igrača je vjerovatno došlo do opuštanja i ne vjerujem da im je Meša rekao da se povuku kod 2:0“.

Sušić tvrdi da se za plasman BiH na SP 2014. poklopilo nekoliko važnih faktora.

„Imali smo dobru ekipu, super generaciju iskusnih fudbalera koji bili mlađi četiri godine, a igrali su Spahić, Misimović, Mensur Mujdža. Bila je izvanredna atmosfera u i oko reprezentacije, Nogometnom savezu, zemlji. Uz to, imali smo veliku podršku navijača svugdje gdje smo igrali, kako u inostranstvu, tako i kod nas“.

Iako je jedini odveo bh. reprezentaciju na veliko takmičenje u dosadašnjih 11 kvalifikacija u kojima je sudjelovala od sticanja samostalnosti, Sušić je često bio izložen žestokim kritikama pojedinih medija, posebno za nastup na SP-u, gdje smo prema tim mišljenjima morali izboriti plasman u osminu finala, kao i za slab start u kvalifikacijama za EP 2016.

„Bio sam četiri i po godine najslabije plaćeni selektor u Evropi i svijetu. Kada je počela priča o potpisu novog ugovora i povećanju plate poslije plasmana na SP, nekima je to zasmetalo. Možda je zasićenost jedan od razlog toga jer ljudi vole promjene i ne mogu gledati istog čovjeka na istoj funkciji, a ja sam bio selektor pet godina. Ovo pitanje treba postaviti i novinarima (osmijeh, op.a). Mislimo i da smo najbolji na svijetu, pa potcijenimo protivnika  i ne možemo da prihvatimo da nekada igramo loše“.

Nisam protiv stranca

Neki tvrde da je Baždarević kao selektor imao veću podršku novinara.

„Suviše sam daleko da to ocjenjujem. Meša je moj prijatelj i kolega, sa kojim se čujem i igrao sam zajedno u reprezentaciji, dok smo u klubovima igrali jedan protiv drugog. Nesreća je što je u kvalifikacijama ostao bez Spahića, koji je ne samo komandant odbrane, nego je i lider. Ne znam  da li je Meša imao veću podršku pošto novinari nerijetko traže promjene. Oni imaju svoje, a selektori drugačije viđenje stvari i dođe do mimoilaženja u stavovima“.        

Sušić kaže da je pred Izvršnim odborom N/FSBiH zadatak da izabere novog selektora na prijedlog Komisije koju čine članovi Odbora za posredovanje i savjetovanje Ivica Osim, Duško Bajević i Sead Kajtaz, te savjetnik IO za fudbalska pitanja Zvjezdan Misimović.

„Kvalifikacije za EP putem Lige nacija počinju u septembru naredne godine. Bolja ekipa može otići na Euro bez većih problema, a novom selektoru želim uspjeh u radu. Vahid Halilhodžić, koji se plasirao sa Japanom na Mundijal i Vladimir Petković, pod čijim vodstvom je Švajcarska prošla u baraž, pobijedivši u devet od deset kola i kojem želim svu sreću da prođe na SP, trenutno su naša dva najbolja stručnjaka. Druga stvar je da li će njih interesovati mjesto selektora BiH poslije SP-a. Poznato mi je da se pominju i strani treneri iz bivše Jugoslavije. Nisam protiv stranaca jer i ja radim u inostranstvu. Možda je rok za izbor selektora, 10. novembar preuranjen. Vjerovatno ne bi trebalo žuriti jer je dovoljno vremena do početka kvalifikacija, a izbor selektora je lutrija“.

Kao kandidati za selektora BiH pominju se Amar Osim, Meho Kodro, Robert Prosinečki, Džemal Hadžiabdić, stručnjaci iz Srbije Aleksandar Stanojević, Vladimir Vermezović…

„Ljudi u Savezu obaviće razgovore i izabrati. Ne mogu reći ko bi bio dobar izbor. Rekao sam ko su dva naša najcjenjenija trenera, a sigurno je da će biti puno kandidata“.

Kada je riječ o davanju većeg povjerenja igračima iz domaće lige u bh. selekciji, Sušić je odgovorio da selektor mora izabrati najbolje igrače.

„Dobar igrač iz naše lige ode brzo u inostranstvo čim pokaže zavidan kvalitet. Trebaju nam najbolji, a nije važno gdje igraju i koliko godina imaju pošto nemamo veliku širinu u selekciji igrača“.

Sušić smatra da je dobro što postepeno vršimo smjenu generacija.

„Misimović, Spahić i Mujdža više ne igraju za BiH, a ne znam da li ćemo u narednom periodu računati na Harisa Medunjanina, koji igra u Americi. Postepeno uvodimo nove igrače, no reprezentaciji itekako trebaju Asmir Begović, Senad Lulić, Edin Džeko, koji igra u vrhunskoj formi, Miralem Pjanić, pred kojim je još dugo godina igranja“.

Pape je odigrao fenomenalne utakmice na stadionu Koševo i prokomentarisao je famu po kojoj je ovaj stadion nesretan za selekciju BiH, koja je zadnji put igrala prijateljski meč protiv Sjedinjenih Američkih Država (3:4), 14. augusta 2013. 

„Nikada nisam bio sujevjeran, ali na Koševu je potrebno 25.000 ili 30.000 gledalaca da se napravi prava fudbalska atmosfera. Publika je daleko od igrača zbog atletske staze koje nema na Bilinom polju ili Grbavici. Besmisleno je pričati da li je stadion sretan ili nesretan. Počeo sam selektorski posao u kvalifikacijama na Koševu, gdje smo izgubili od Francuske 0:2. Nakon toga prešli smo u Zenicu, u kojoj smo imali sjajnu podršku i nije bilo razloga da mijenjamo stadion“.

Opstanak u Turskoj

Naš sagovornik osvrnuo se na kraju razgovora na rad u Alanyasporu, koji je na 10. mjestu u Super ligi Turske sa 11 bodova i učinkom od tri pobjede, dva remija i četiri poraza, uz gol-razliku 19:20.

„Zadovoljan sam jer je za Alanyaspor ovo tek druga sezona u društvu najboljih. Prvenstvo u Turskoj je takvo da kada pobijediš ili izgubiš dvije utakmice puno se promijeni na tabeli. Trenutno smo deseti i cilj je opstanak koji želimo osigurati nekoliko kola prije kraja kako ne bismo došli u situaciju da strahujemo do završetka sezone. Možemo biti i osmi, ali i 13. Igramo napadački, riskantno i svi koji nas gledaju uživaju u atraktivnim utakmicama. Ekipa smo koja daje puno, ali i prima puno golova, naglasio je Sušić, kojem slijedi novi izazov sa Alanyasporom 28. oktobra kod kuće u 10. kolu protiv dvostrukog uzastopnog prvaka i turskog velikana Bešiktaša, koji nije dobro startovao ove sezone i zaostaje za vodećim timovima.

Izvor: Al Jazeera