Svađa evropskih čelnika dok izbjeglice ginu

Piše: Tom Kutsch

Dok hiljade ljudi svakodnevno traže utočište u Evropskoj uniji, vođe ovog bloka od 28 država najavile su hitni sastanak u Briselu 14. septembra radi iznalaženja zajedničke strategije za suočavanje s humanitarnom krizom “do sada nezabilježenih razmjera”. Budući da su članice EU-a nejedinstvene, izgledi za neku veću promjenu čine se slabim.

Njemačka, Francuska i Velika Britanija zalažu se za novu, zajedničku politiku i ti su pozivi postali hitniji nakon što je prošle sedmice otkriveno 71 beživotno tijelo u napuštenom kamionu hladnjači u Austriji. Tamošnje vlasti smatraju da su te izbjeglice pobjegle ili iz Sirije ili iz Afganistana te da su se ugušili tokom transporta, koji su organizirali krijumčari ljudima.

“Ovo je prvi put da se Evropa suočila s masovnim prilivom izbjeglica iz druge regije”, kazao je Alexander Betts, direktor Centra za studije o izbjeglicama pri univerzitetu Oxford. “Navodni zajednički evropski azilski sistem nije osmišljen da rješava takve situacije. Jedina stvar oko koje se trenutno u Evropi svi slažu je da je status quo nefunkcionalan.”

Više od 2.500 izbjeglica preminulo je ove godine, većinom na Sredozemnom moru, na putu prema prelaznim tačkama, prvenstveno u Italiji ili Grčkoj. Mnogi od njih bježe od nasilja u Siriji, Afganistanu i Eritreji, kao i iz drugih država. Nakon ulaska u EU, preko država na istoku i jugu EU-a mnogi od njih pokušavaju doći do zapadnih i sjevernih evropskih država s jačim ekonomijama ili liberalnijom politikom odobravanja azila.

Evropa nema solidarnosti

“Između država na sjeveru EU-a, koje važe za poželjne destinacije, i država na jugu i istoku, u koje migranti i tražitelji azila prvo dospiju, leži veliki niz država koje ne rade gotovo ništa da bi preuzele odgovornost za tražitelje azila i izbjeglice”, napisala je Judith Sunderland, jedna od direktorica odjela za Evropu i centralnu Aziju pri Human Rights Watchu. “U ovom prvom periodu članice EU-a trebale bi u većoj mjeri obećati da će premjestiti tražitelje azila, posebno iz Grčke.”

U ponedjeljak su iz Međunarodnog komiteta za spašavanje skrenuli pažnju na činjenicu da je na malom grčkom otoku Lesbosu trenutno više od 13.000 izbjeglica.

Njemačka, koja prima više izbjegličkih prijava od bilo koje druge države u EU, očekuje više od 800.000 zahtjeva za azil ove godine, što je četiri puta više od broja zahtjeva koje je primila u toku 2014. godine. U prvoj polovini 2015. godine 43 posto svih zahtjeva za azil koji su pristigli u EU upućeni su Njemačkoj.

Pozivajući i druge nacije da se uključe, njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je novinarima: “Ako Evropa ima solidarnosti, a mi smo također pokazali solidarnost prema drugima, onda moramo sada pokazati solidarnost… Sve se mora kretati brzo.”

Evropa, međutim, nema solidarnosti. Mađarska, naprimjer, odolijeva naporima da se trenutni sistem prilagodi tražiteljima azila i fokusirana je na sigurnosne mjere koje sprečavaju ljude da uđu u državu. S tim ciljem, Mađarska gradi veliku ogradu na granici sa Srbijom kako bi onemogućila ulazak u državu.

“Na granici između Mađarske i Srbije pokušavamo ponovo uspostaviti zakon i red – uvesti neku vrstu discipline u ovaj veliki priliv ilegalnih migranata”, kazao je glasnogovornik mađarske Vlade Zoltan Kovacs o nastojanjima Budimpešte da zaustavi priliv izbjeglica.

“Iznimno su oštri”, rekao je francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius o nedavnim potezima Mađarske za Radio Evropa 1 prošlog vikenda. „Mađarska je dio Evrope, a Evropa ima svoje vrijednosti i mi ne poštujemo te vrijednosti postavljanjem ograda.”

Podjela između Istoka i Zapada

Sve veća podjela između Istoka i Zapada posebno je oštra po pitanju kvota. Neke zapadne članice, uključujući Njemačku, predložile su novi sistem određivanja kvota za broj izbjeglica koji će svaka članica EU-a primiti.

Slovački premijer Robert Fico u ponedjeljak je izjavio da Slovačka “nikada neće pristati” na kvote. “Jedno jutro ćemo se probuditi i kod nas će živjeti 100.000 ljudi iz arapskog svijeta, a to je problem koji ne bih želio da Slovačka ima”, kazao je on. Njegov stav ponovili su čelnici Češke, Poljske i Mađarske.

Podjele su prisutne u Zapadnoj Evropi. Velika Britanija, naprimjer, koja je odobrila azil za veći broj ljudi prošle godine od većine drugih država u EU, dio krivice za trenutnu krizu pripisuje šengenskom sistemu otvorenih granica. Dvadeset i šest članica EU-a učestvuje u šengenskom režimu, ali ne i Velika Britanija, koja je naglasila svoje protivljenje otvorenim granicama oštrim sigurnosnim kontrolama na granici s Francuskom, duž tunela u Calaisu.

“Ove tragedije [stradanje izbjeglica] pogoršane su evropskim sistemom nepostojanja granica”, napisala je britanska ministrica unutrašnjih poslova Theresa May u članku objavljenom u Sunday Timesu u nedjelju. “Kada je tek omogućeno, slobodno kretanje značilo je slobodu kretanja radi posla, a ne slobodu da prelazite granice kako biste tražili posao ili povlastice”, napisala je ona. “Moramo donijeti neke važne odluke, suočiti se s moćnim interesima i ponovno uspostaviti prvobitni princip.”

Izvor: Al Jazeera