Sve manje novih studenata na Univerzitetu u Sarajevu

Prvi put u posljednjih deset, a vjerovatno i više godina, na prvom roku upisa studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija nisu popunjena sva mjesta budžetskih, odnosno redovnih studenata na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA) što je potvrda negativnog trenda prisutnog posljednjih godina.

Migracije, stanje na domaćem i stranim tržištima rada, demografski pad – ovo su neki od faktora koji su uzrokovali pad brucoša iz godine u godinu, a takvo stanje će se vrlo vjerovatno nastaviti i u periodu pred nama, smatra prorektorica za nastavu i studentska pitanja UNSA Aida Hodžić.

„Mi smo od svog osnivača, Vlade Kantona Sarajevo, dobili saglasnost za upis približno 6.000 studenata u prvu godinu prvog ciklusa studija i on se realizira u dva upisna roka. Prvi je završen tokom jula i tada smo imali 65 posto prijavljenih u odnosu na broj predviđenih mjesta“, kazala je ona za Al Jazeeru.

Hodžić ističe kako je najveći interes bio na određenim akademijama poput Akademije scenskih umjetnosti, kao i na fakultetima grupacija medicinskih i tehničkih nauka, dok su na začelju, za razliku od nekih prethodnih godina, fakulteti iz grupacije društvenih i humanističkih nauka.

Komparacija akademskih godina

Dodaje kako je drugi upisni rok bio predviđen za august, ali je on produžen do sredine septembra zbog velikog broja upražnjenih mjesta – oko 2.500 njih. Zbog toga još nema konačnih podataka o upisu, ali će po svemu sudeći i nakon drugog upisnog termina biti praznih mjesta na sarajevskom Univerzitetu.

Naša sagovornica ističe kako je Univerzitet u Sarajevu pravio komparaciju upisanih studenata u proteklim akademskim godinama, počev od 2005/06, pa do posljednje 2016/17.

„Statistički indikatori upućuju na činjenicu da je od 2005/2006 do 2008/2009 broj upisanih bio preko 7.000. Tu smo još uvijek imali zajedničku provedbu predbolonjskog i bolonjskog sistema studija i to su bile godine kada su se upisivale predratne generacije. Smanjenje stope upisa, uz oscilacije, počinje 2009/2010 kada se broj upisanih kreće između 6.000 i 6.500, a 2016/2017 smo imali 5.300 upisanih što je bilo za 1.000 manje od prethodne studijske godine“, navodi Hodžić.

Prema njenom mišljenju, najvjerovatnije je riječ o demografskom padu koji će se, „sudeći prema svim informacijama koje imamo, nastaviti i u godinama koje slijede što je jedan od objektivnih razloga ovakvih podataka ne samo ovdje, već i na drugim univerzitetima“.

„Ako isti period posmatramo po grupacijama, na društvenim naukama je bilo najviše studenata do 2008/2009, skoro polovina od svih upisanih. No, od tada počinje smanjenje broja upisanih, uz neke oscilacije, pa ako kompariramo 2016/2017 sa 2005/2006, to je više nego prepolovljen broj upisanih i to je jedan od očitih primjera regulacije upisa stanjem na zavodima za zapošljavanje, odnosno interesa za studij vjerovatno uzrokovanim podacima o stanju na zavodima za zapošljavanje“, govori prorektorica UNSA.

Dodaje kako humanističke nauke imaju stabilan upis, dok medicinske i tehničke nauke imaju porast u posljednjim godinama.

Upis na fakultet – karta za Evropu

Sama činjenica da je neko ispunio uvjete za upis ne znači kako će se upisati, a i ako se upiše – ne znači da će ostati.

„Najveći broj već upisanih studenata se ispisuje sa ciljem nastavka studija u zemljama sa razvijenim tržištem rada. Ovo je najlakša ulaznica mladoj osobi za velika tržišta. Naime, u nekim zemljama se  godina provedena na studiju vrednuje kao pola godine ili godina boravka u toj zemlji i dok neko završi studij može ostvariti pravo da ostane na tržištu rada u toj zemlji“, objašnjava Hodžić.

„Prekretnica se izgleda desila akademske godine 2009/2010 kada se počinju upisivati ratne generacije djece. Očito je da se demografski pad reperkutira i na upise na univerzitete što je jasno i što će se, sudeći po svim objektivnim pokazateljima, i nastaviti. Tržište rada samo od sebe utiče na upis na fakultete i tako je svugdje. Budući student treba biti upoznat sa mogućnostima zapošljavanja, ali univerzitet ne mora nužno kreirati upisnu politiku prema stanju na tržištu rada jer je zadatak univerziteta da osigurava zapošljivost studenta, a ne zaposlenost. Osim toga, misija univerziteta je više od toga, on je pokretač razvoja.“

Četiri faktora

Ona dodaje kako na UNSA studira 55 posto studenata sa područja Kantona Sarajevo, dok ostali studenti dolaze sa iz drugih kantona u Federaciji, te Republike Srpske, kao i iz 32 države iz Evrope i svijeta.

„Često nas prozivaju za neusklađenost sa tržištem rada, i ta konstatacija nije u potpunosti tačna. Ishod saradnje UNSA i tržišta rada je vidljiv kroz pokretanje novih studijskih programa i unaprjeđenje postojećih, što je redovna praksa“, kaže Hodžić i ističe kako je takvo stanje ne samo na UNSA, već i na svim drugim univerzitetima.

Ona je definirala četiri osnovna razloga smanjenog broja prijavljenih studenata na prvu godinu fakulteta i svi su oni, kako kaže Hodžić, objektivne prirode.

„Prvi razlog je karakteristika koja je zanimljiva u kontekstu ove akademske godine, a to je prelazak sa osmogodišnjeg na devetogodišnje obrazovanje. Prema nekim podacima, ako komparirate 13/14 i ovu godinu, samo u Kantonu Sarajevo je prisutan manjak između 2.000 i 2.500 maturanata.

Drugi faktor, nastavlja Hodžić, je već spominjani demografski pad.

„On je očit, sudeći po broju upisanih u prve razrede osnovne škole. Treći razlog su migracije. One su globalna stvar koja najviše pogađa manje i srednje razvijene zemlje. Mislim da će nas sve to pratiti i u narednim godinama, a univerzitet na to ne može utjecati.“

Četvrti faktor je nelojalna konkurencija jednog dijela privatnih fakulteta, dodaje naša sagovornica.

„Na pojedinim privatnim visokoškolskim ustanovama nisu jasno naznačeni početak i kraj upisnih rokova, postojanje kriterija, a posebno je zanimljiv stepen prolaznosti koji je nerijetko 100 posto..“

Internacionalizacija prioritet

Kako se izboriti sa svim ovim problemima?

„Cijeneći sve ove razloge, koji su objektivne prirode, lično mislim da se treba dugoročno boriti stalnim unapređenjem kvaliteta univerziteta kao cjeline, što pored nastavnog procesa uključuje i naučnoistraživački rad. Univerzitet u Sarajevu neprekidno radi na poboljšanju nastave, a dokaz tome su  ili uvođenje novih ili izmjena postojećih programa. Rezultat ovih napora je svakako i zapošljavanje naših diplomanata i magistranata na razvijenim tržištima rada. Kvalitet stečene diplome omogućava ekonomske migracije, kada ljudi znaju da mogu naći posao u inostranstvu, naročito kada su pitanju diplomanti medicinskih ili tehničkih nauka za kojima postoji značajna potreba u Evropi.“

Hodžić govori kako je to veliko priznanje radu Univerziteta u Sarajevu, ali dovodi do negativnog ishoda za samu državu zbog odlaska kvalitetnih kadrova, spremnih za rad.

Univerzitetu u Sarajevu je prioritet dalja internacionalizacija.

„Imamo saradnju sa brojnim univerzitetima. Države velike sume novca daju univerzitetima za upis stranih studenata, za stipendije, za dolaznu ili odlaznu mobilnost nastavnika. Jedino tako možete poboljšavati kvalitet obrazovnog procesa.“

„Znanje i vještine koje student treba da ponese, moraju odgovarati tržištu rada. Misija univerziteta je da obrazuje naciju i da potiče razvoj društva u cjelini.“

„Mi ne možemo uticati na natalitet i porodične odluke „ići ili ostati“, ali onima koji se odlučuju za ostanak i studiranje na našem univerzitetu moramo ponuditi vrhunski kvalitet. Sama diploma je ulaznica za posao, a znanje i rad ga osiguravaju. Treba stalno raditi na poboljšanju kvaliteta programa i njihove realizacije, te maksimalno usmjeriti studij prema samim studentima, i privlačiti strane studente“, govori Hodžić.

Izvor: Al Jazeera