Sve obaveze Grčke prema kreditorima
Grčka ima još samo nekoliko sati za pripremu liste reformi koje bi trebale omogućiti produžetak financijske pomoći. Ako Trojka na to sutra da suglasnost, razgovori u smislu operacionalizacije, bit će nastavljeni.
Ne prihvate li prijedlog Atene, ministri financija eurozone održat će sastanak u utorak.
Grčka je s kreditorima u petak postigla dogovor o produženju financiranja na četiri mjeseca, što je odgodilo bankrot te države i izlazak iz eurozone već slijedećeg mjeseca.
Grčki ministar financija Yanis Varoufakis bio je optimističan nakon sinoćnje sjednice Vlade. “Mi smo prilično uvjereni, zapravo vrlo uvjereni da će te institucije odobriti listu, čime ćemo ući u novu fazu stabilnosti i rasta”, rekao je.
‘Dan D’ za Grčku
Radi se o ‘Danu D’ za Grčku. Situacija je to koja je u ovoj državi viđena mnogo puta od 2010. Te godine je grčka vlada potpisala aranžman s kreditorima, takozvanom Trojkom.
I od tada mogućnost bankrota i izlaska iz eurozone prati Grke kao sjena. Postojeće mjere štednje građanima su već nepodnošljive, a posljednji dogovor prethodne vlade s Trojkom bila je kap koja je prelila čašu.
Tada su se grčki dužnosnici obvezali na masovna otpuštanja u javnom sektoru, dodatna smanjenja plaća i mirovina, ali i veće namete na hranu i lijekove. Nedugo nakon toga, održani su izbori i ministri su ostali bez kabineta.
Rukovođenje državom preuzeo je Alexis Tsipras i njegova radikalna lijeva opcija. Svojim glasačima obećali su da će ih riješiti štednje, Trojke i stalnih prijetnji iz eurozone.
Za sada su uspjeli samo postići primirje s liderima monetarne unije, koje će trajati četiri mjeseca ili duže, ako kreditori prihvate novi grčki prijedlog reformi.
Tsiprasova Vlada za sada je uspjela odgoditi najgori scenarij – 28. veljače ističe postojeći kreditni aranžman s Trojkom. A Grčka za financiranje u prvom kvartalu ove godine treba blizu 4,3 milijarde eura.
Prave nevolje sredinom godine
No, prave nevolje stižu tek sredinom godine – 20. srpnja na naplatu stižu obveznice, vrijedne 3,5 milijardi eura, koje je od Grčke otkupila Europska središnja banka (ECB).
Mjesec dana kasnije grčka vlada će ECB-u morati isplatiti svega 300 miliona eura manje.
Kada se pogleda struktura ukupnog grčkog duga, koji iznosi 323 milijarde eura, ispada da eurozoni Grčka duguje 60 posto sredstava, 15 posto drže privatni vjerovnici grčkog duga, MMF-u Grčka treba vratiti 3,2 milijarde eura ili 10 posto ukupnog duga.
Tu su još ECB sa šest posto, a ostatak otpada na banke i druge vrste pozajmica.
Bit pregovora na relaciji Atena – Bruxelles jest pronaći model otplate duga koji će moći prihvatiti sve strane. Grčkim poreznim obveznicima teret je već odavno pretežak.
Iako im je nova vlada prije izbora obećala poštede, teško je vjerovati da će nove reforme, čak ako ih kreditori i prihvate, biti potpuno bezazlene za građane, od kojih četvrtina ne može do posla. A većina privilegiranih, s niskim, ali stalnim izvorima prihoda, pribojava se gubitka svog statusa u nekom novom valu otpuštanja, koji su često viđeni u ovoj zemlji.
Više u videosnimku…
Izvor: Al Jazeera i agencije