Sve pada, samo kreditni rejting raste
Piše: Zdenko Duka
Agencija Fitch nedavno je revidirala Hrvatskoj prognozu kreditnog rejtinga s ranije negativne prognoze na stabilnu i potvrdila je rejting za dugoročno zaduživanje u stranoj valuti na BBB- i u domaćoj valuti na BBB. Revizija prognoze, prije svega, odraz je napretka Vlade u fiskalnoj politici. Ali, agencija zaključuje da su slabi izgledi za rast bruto društvenog proizvoda i da će ključni izazovi Vlade biti smanjivanje deficita i provedba strukturnih reformi.
Tako je data politička podrška Vladi Zorana Milanovića, koja se trudi da radi na novi način, da bude moderna i efikasna vlada u datim lošim naslijeđenim okolnostima. Ne ide baš, ali da se rejting srušio, krenulo bi sve na dolje, elan bi se skroz ispuhao, kamate narasle i moguće je da bi bio pozvan u pomoć Međunarodni monetarni fond. Ovako, ništa valjda neće moći poremetiti pristup Europskoj uniji 1. srpnja iduće godine, a realno je očekivati da je dno dotaknuto i da će reforme i mjere donijeti nekakav oporavak.
Naravno, za svaki napredak potrebno je stvarati optimističniju atmosferu. Ma, zapravo, već i sam nagovještaj vrlo skorog ulaska u EU – kad ga se već htjelo – mora dići nešto optimizma, jer će se u najmanju ruku za sposobnost i poduzetnost ipak uspjeti dobiti izvjesni novac.
‘Narastao’ i Milanović
Zanimljivo je da je kolovoz, prema istraživanju Crobarometra, koje provodi Ipsos puls, prvi mjesec od siječnja u kojem Vladina politika u javnom mnijenju doživljava blagi oporavak, a prvi put je u odnosu na prethodni mjesec porastao i rejting premijera Milanovića. Dakle, u siječnju je čak 62 posto građana podupiralo novoizabranu Vladu, a od tada svakog se mjeseca snižavao rejting. Sada je pad prvi put zaustavljen, pa u Vladinu politiku vjeruje 36 posto građana, a protiv nje je u ovom trenutku 54 posto građana. U srpnju je postotak bio 32,2 posto građana za i 56,7 posto protiv Vladine politike. “Narastao” je i Milanović: u kolovozu je na 51 posto pozitivnog imidža, dok ga je u srpnju popularnim ocijenilo 46 posto birača.
A puno toga je ovog ljeta pokazivalo da, kako su se neki znali izraziti, pada sve ono što bi trebalo rasti i da raste sve ono što bi trebalo padati. Ministar financija Slavko Linić je ovih dana sam rekao kako Hrvatska nema niti jedan dobar makroekonomski pokazatelj. Jer, više je stečajeva i otpuštanja, smanjen je broj radnih mjesta. I uz sezonske poslove u turizmu broj nezaposlenih se već u kolovozu povećao na više od 300.000. BDP je u drugom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje lani pao 2,1 posto. Pala je proizvodnja, pala je potrošnja, a vanjski dug je narastao. Najavljivale su se investicije, ali još nema značajnih ulaganja u gospodarstvo.
Jedino je turistička sezona u Hrvatskoj doista bila iznimno dobra, a podsezona još traje. Sve turističke brojke govore o tome da bi ovogodišnji rast trebao biti koji postotak viši od skoro odličnog prošlogodišnjeg. Devizne rezerve rastu. One su prije jeka turističke sezone – na kraju lipnja – iznosile 11,6 milijardi eura, 440 milijuna eura više nego na kraju prošle godine, što uvelike olakšava dužničku poziciju.
Sitan, ali značajan korak
No, sada, poslije uspjeha s rejtingom, pojedini ekonomisti govore o tome da je na početku ljeta, u lipnju i srpnju, ipak zaustavljen ekonomski pad i nastupila stagnacija. Znanstvena asistentica Maruška Vizek tako tumači CEIZ indeks Ekonomskog instituta, koji je odraz stanja poslovnog ciklusa u zemlji i uključuje informacije o okretanju industrijske proizvodnje, trgovine, financijskog i fiskalnog sustava. Pozitivnu ocjenu Fitcha tumači da to možda znači da je napravljen sitan, ali značajan korak da gospodarstvo krene naprijed, iako nije sigurna da će to biti dovoljno za ekonomski rast.
Ministar Linić svakako je središnja figura za uštede u proračunu i kao promotor jačanja fiskalne discipline. Iako je njegov posao općenito krajnje nepopularan, Linićev je rejting među svim ministrima u javnosti najpozitivniji. Od neugodnog sugovornika, koji se rijetko mogao suzdržati i kad je odgovarao na novinarska pitanja, dok je prije desetak godina bio ministar u Račanovoj koalicijskoj vladi, Linić je postao vrlo argumentiran i jasan u komunikaciji, čini se pravi ministar na pravom mjestu.
Razlog rasta rejtinga Vlade i Milanovića može se dobrim dijelom tumačiti kao nagrada za objavu lista hrvatskih poreznih dužnika – pojedinaca, poduzetnika i tvrtki. Radi se o ukupnom dugu od 54 milijarde kuna (7,2 milijarde eura). Prema novom poreznom zakonu, za one vlasnike za koje utvrde da su tvrtke ostavljali u dugovima, a onda otvarali nove tvrtke i prebacivali novac – bit će moguće plijeniti nekretnine u tim tvrtkama. U Poreznoj upravi tvrde da se ranija HDZ-ova vlada nije bavila poreznim dugovima najvećih tvrtki, a da će ova uprava fokusirati baš na najveće. Raščišćavanje dugovanja uvod je u liječenje katastrofalne nelikvidnosti.
Lov na ‘crni novac’
Ali, porezna disciplina je samo preduvjet za uspješnije poslovanje, za punjenje državne kase i ulazak u trag crnom novcu. No, porezi baš ništa ne stvaraju, oni su instrument raspodjele, a proizvodnja, investicije, stvaranje nove ekonomske vrijednosti – to je jedino ono što Hrvatsku može spasiti.
Vlada će ove jeseni pokušati različitim mjerama privući ulaganja. Među njima je i plan za stimuliranje otvaranja novih radnih mjesta. Pokreće se šest mjeseci javnih radova, stimulirat će one poslodavce koji će sezonske radnike zadržati cijelu godinu, a proširit će i spektar radova koji se mogu raditi preko vaučera. Tako bi legalno mogle raditi kućne pomoćnice, dadilje… Kako bi se zadržali zaposleni, moguć je neradni petak, za koji bi poslodavci bili stimulirani od Vlade. Jesen je ključna da se preokrenu negativni trendovi. Bez toga niti EU (ako naš ugovor svi na vrijeme potvrde) neće ništa pomoći.
Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.
Izvor: Al Jazeera