Sve više siromašnih u ratom opustošenoj Siriji

Štete na stambenim objektima i infrastrukturi iznose oko 90 milijardi dolara (AP)

Više od 80 posto stanovništva živi ispod praga siromaštva u Siriji, državi opustošenoj u pet godina sukoba, pokazalo je istraživanje “Sirija u ratu”, koje su objavili Ujedinjeni narodi i sveučilište Saint Andrews u Škotskoj.

Izvješće Gospodarskog i socijalnog povjerenstva UN-a za zapadnu Aziju i Centra za sirijske studije Saint Andrewsa ukazuje kako ispod praga siromaštva sada živi 83,4 posto stanovnika.

Prije sukoba, u kojem je poginulo više od 270.000 ljudi, ukupno je 28 posto građana bilo siromašno.

Krajem prošle godine je 13,5 milijuna ljudi, od kojih šest milijuna djece, trebalo humanitarnu pomoć.

Značajno porasla smrtnost

Prije četiri godine pomoć je trebao milijun ljudi.

Postotak stanovništva koje ima pristup obrazovanju je, s 95 posto, pao na 75 posto nakon uništenja škola i manjka nastavnika.

Kad je zdravstvo u pitanju, podaci su još gori.

Od 493 bolnice koliko ih je bilo 2010. godine, njih 170, ili 34 posto, izvan je upotrebe, dok ih je 69, odnosno 14 posto, u djelomičnoj funkciji.

Napadi na liječnike i medicinsko osoblje su prisilili mnoge od njih na odlazak.

Prije je bio jedan liječnik na 661 stanovnika, a 2015. godine jedan na 1.442 stanovnika.

Stopa smrtnosti je porasla s 3,7 posto na 1.000 stanovnika u 2010. godini na 10 posto u prošloj godini.

U ratom pogođenim gradovima, poput Halepa, Idliba ili Damaska, smrtnost je prošle godine porasla na 12,4 posto na 1.000 stanovnika.

Količina pitke vode je pala sa 72 kubična metra po stanovniku u 2011. godini na samo 48 kubika u prošloj godini.

Pšenica skuplja 723 posto

Istraživanje, također, pokazuje da je sirijsko gospodarstvo doživjelo pad od 55 posto između 2010. i 2015. godine.

Štete na stambenim objektima i infrastrukturi iznose oko 90 milijardi dolara.

Od 2010. do 2015. godine je poljoprivredni prihod pao za dvije trećine, a obradive površine, sa šest milijuna, pale su na 3,6 milijuna hektara, što je izazvalo veliki skok cijena poljoprivrednih proizvoda.

Cijena brašna je porasla 388 posto, a cijena pšenice 723 posto u posljednjih pet godina.

Izvor: Agencije