Svega u izobilju, a hrana se uvozi
Poljoprivrednik može dobro živjeti u BiH da ima podsticaj, kao u susjednim zemljama, da se smanji uvoz.
Dok pojedine bosanskohercegovačke firme u prehrambenoj industriji bilježe sve bolje rezultate u poslovanju, one ujedno ukazuju i na jednu nelogičnost: u toj državi nema dovoljno domaće sirovine.
Na velikom imanju Ljubo Maletić bavi se poljoprivrednom proizvodnjom i stočarstvom. Za svoje potrebe, izvještava reporter Al Jazeere Boris Gagić.
Nekada je sa farme na tržište plasirao meso i povrće. Odustao je. Kaže, ne može izdržati tržišnu utakmicu s poljoprivrednicima iz regiona koji imaju dobre podsticaje.
"Naš seljak može dobro živjeti u Republici Srpskoj (RS) i Bosni i Hercegovini da ima podsticaj, da se smanji uvoz. Mi uvozimo sve - hljeb, milijeko, kajmak, meso, sir... a imamo to za izobilje", rekao je Ljubo Maletić iz sela Kojčinovac kod Bijeljine.
Ali, u prehrambenoj industriji Sava-Semberija, tvrde, nema dovoljno domaćih poljoprivrednih proizvoda. Sirovinu, vrijednu više miliona eura, uvoze. Tako će biti i ove godine.
Krah agrarne politike
"Potpisaćemo ugovore sa svim poljoprivrednim proizvođačima u Bosni i Hercegovini koji su zaintersovani raditi sa nama. Pored toga, obezbijedićemo određenu količinu na području Vojvodine i Makedonije", kaže direktorica ove kompanije Jagoda Krsmanović.
Kako bi ispunili zahtjeve tržišta. Američkog, australskog ili kandaskog, uz ono evropsko.
"Od ukupne naše proizvodnje, 4.000 tona ide na područje Evropske unije (EU) i drugih zemalja, 90 odsto naše proizvodnje ide za izvoz", dodaje Krsmanović.
Ta tendencija će se, vjeruju u ovoj firmi, nastaviti.
"U 2013. godini Sava planira povećati proizvodnju 25 odsto. Problem u realizovanju planova stvara im nedostatak domaćih poljoprivrednih proizvoda", izvještava Gagić.
Kada ih nema u kraju pogodnom za poljoprivredu, to je znak da je krahirala agrarna politika, vjeruju stručnjaci.
Zemlja je neobrađena
"Agrarna politika nije napravila organski spoj između razvoja poljoprivrede i razvoja prehrambene industrije, i to je nedostatak, prijetnja da ostanemo bez poljoprivrede. I mi smo ostali bez poljoprivrede, jer je zemlja neobrađena", smatra Aleksa Milojević iz Ekonomskog instituta u Bijeljini.
Lokalna vlast je, kako se to ne bi desilo, napravila Agrarni fond, namijenjen prvenstveno seljacima.
"Direktno pomažemo poljoprivredne proizvođače u smislu da im do 10 odsto, ove godine devet odsto, subvencioniramo otkupnu cijenu poljoprivrednih proizvoda", rekao je Mićo Mićić, gradonačelnik Bijeljine.
Traže da se na taj korak odluče i drugi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini, kako bi sa ovih njiva bilo dovoljno domaćih sirovina za prehrambenu industriju, koja osvaja razna tržišta.
Izvor: Al Jazeera