Balkan

Svijet obilježava Dan sjećanja na holokaust

U Novom Sadu položeni su vijenci na spomenik jevrejskim žrtvama (Tanjug)
Published On 26 Jan 2018
|
Ažurirano: 
26 Jan 2018
10:07 PM (GMT+2)

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, koji se obilježava 27. januara, obilježen je nizom prigodnih ceremonija širom regije.

Državna ceremonija održana je kod spomenika žrtvama genocida u Drugom svjetskom ratu na Starom sajmištu u Beogradu, a predstavnici hrvatskog državnog vrha položili su vijenac i odali počast žrtvama holokausta na Mirogoju kod skulpture Mojsija.

Ovaj dan obilježen je u Jevrejskoj općini u Sarajevu molitvom za mrtve i odavanjem počasti ubijenim Jevrejima i svim drugim nevinim žrtvama Drugog svjetskog rata.

U Beogradu su nakon vjerskog obreda, koji je obavio rabin Isak Asiel, preživjeli logoraši, njihovi potomci, predstavnici države, grada Beograda i ambasada položili vijence i bijele ruže, kojima su odali počast ubijenima u Holokaustu.

“Ovakva sećanja i komemoracije najbolje bi bilo da počnemo od osnovne škole i da učimo da se dobrota u ljudima mora vežbati i stvarati. U suprotnom zlo nećemo nikada iskoreniti iz naše sredine”, rekao je rabin, prenosi Tanjug.

Podsjetivši da je Drugi svjetski rat odnio više od šest miliona jevrejskih života, Asiel je poručio da je potreba da se sjećamo holokausta i danas jednako važna kako se takvi događaji ne bi ponovili.

Ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Srbije Zoran Ðorđević poručio je da su holokaust, kao simbol najvećeg stradanja jevrejskog naroda i genocid nad srpskim i romskim narodom u Evropi bili najveća sramota koju je svijet dozvolio, a Auschwitz, Dachau, Treblinka, Mauthausen, Majdanek, Jasenovac, Staro sajmište, Jajinci, logor smrti Crveni krst u Nišu samo su neka od masovnih stratišta nevinih.

Poštovanje preživjelima

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i izaslanstva Vlade i Ureda predsjednice položili su vijenac i odali počast žrtvama holokausta na Mirogoju kod skulpture Mojsija.

Jandroković je tom prilikom izjavio da se obilježavanjem Dana sjećanja na žrtve holokausta sjećamo šest miliona ubijenih ljudi, muškaraca, žena i djece, koji su ubijeni i proganjani samo zato što su pripadnici jevrejskog naroda, ali i pripadnika nekih drugih manjinskih grupa, koji su bili progonjeni zbog svoje rase, vjere, nacije i političkog opredjeljenja i bili žrtve monstruoznog nacističkog sistema, režima i ideologije.

“Sjećamo se ubijenih, ali iskazujemo poštovanje i onima koji su preživjeli i bez čijih svjedočenja ne bismo ni znali što se točno događalo. Izražavamo danas počast i onima koji su im pomagali i bili spremni žrtvovati vlastiti život kako bi pomogli žrtvama nacističkog režima”, rekao je Jandroković.

Ubijeno 85 posto Jevreja iz BiH

U Sarajevu je predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini Jakob Finci podsjetio da je namjera bila uništiti Jevreje. Riječ holokaust odnosi se na masovno ubistvo i riječ je o najstrašnijem zločinu jer oni koji su na vrata ulazili u logore napuštali su ih kroz dimnjake krematorija.

Među šest miliona ubijenih bilo je i nekoliko hiljada Jevreja iz Bosne i Hercegovine, od kojih su većina bila Sefardi, koji su utočište u Bosni i Hercegovini našli nakon što su protjerani iz Španije 1492. godine.

Finci stoga smatra da Bosna i Hercegovina ima razloga da se predano sjeća žrtava holokausta, kad je ubijeno 85 posto Jevreja iz Bosne i Hercegovine, kao i veliki broj Roma i svih onih koji nisu, kako je kazao, bili po volji nacista.

Vjerski zvaničnici u Bosni i Hercegovini, reisul-ulema Islamske zajednice Husein-ef. Kavazović i mitropolit dabrobosanski Hrizostom, podsjetili su na strašne zločine počinjene u tom ratu naglašavajući da je od izuzetne važnosti sjećati se ubijenih.

Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta, koji se u svijetu obilježava 27. januara, ustanovljen je 1. novembra 2005. rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Opredjeljujući se za 27. januar, dan kad je 1945. godine oslobođen Auschwitz-Birkenau, najozloglašeniji logor smrti u porobljenoj Evropi, Generalna skupština UN-a rukovodila se potrebom reafirmacije ljudskih prava, prevencije i kažnjavanja zločina genocida, kao i stalno prisutne opasnosti od rasne, nacionalne i vjerske mržnje, zasnovanih na predrasudama.

Izvor: Agencije