Svjetska banka: Ekonomski rast i političke prijetnje na Balkanu

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju (Arhiva)

Ekonomski rast u državama zapadnog Balkana u 2017. godini bit će na nivou od 2,7 posto, a trend oporavaka će se nastaviti i naredne dvije godine, no to će ovisiti o očuvanju političke stabilnosti bitne za privlačenje novih investicija, sažetak je analize Svjetske banke o ekonomskom trendovima u ovoj regiji, predstavljene u četvrtak u glavnim gradovima država na koje se odnosi.

U projekcijama Svjetske banke navodi se kako bi prosječni rast bruto društvenog proizvoda u ovoj regiji u narednoj godini trebao biti veći nego u ovoj i iznositi 3,3 posto, dok je 2019. godine projiciran na nivo od 3,6 posto.

Prognoze se odnose na Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, s tim da među ovim državama postoje značajna odstupanja u odnosu na očekivanu prosječnu stopu ekonomskog rasta.

Crna Gora zanimljiv slučaj

Najveći rast, i to u kontinuitetu, predviđen je za Kosovo i iznosi od 4,4 posto u ovoj do 4,8 posto u 2019. godini.

Zanimljiv je slučaj Crne Gore, koja bi u ovoj godini trebala ostvariti rast BDP-a od 4,2 posto, no za 2019. godinu prognozirano je kako će on pasti na 2,5 posto.

U Srbiji je BDP trebao rasti sa ovogodišnjih skromnih dva posto na 3,5 posto u 2019. godini.

Ključ ekonomskog rasta u regiji predstavljaju nove investicije, koje znače i otvaranje novih radnih mjesta.

Najsnažniji rast trenutno bilježe ekonomije Albanije, Kosova i Crne Gore.

Ranije optimistične prognoze za Bosnu i Hercegovinu su u stanovitoj mjeri revidirane zbog nestabilnog političkog stanja, kao i zastoja u provedbi ranije najavljenih reformi, ali i nedovoljnog napretka u rješavanju gorućeg problema nezaposlenosti.

Iako je Međunarodni monetarni fond očekivanu stopu rasta BDP-a za Bosnu i Hercegovinu za ovu godinu postavio na nivo od 2,7 posto, u Svjetskoj banci i dalje očekuju da bi ona mogla biti tri posto i da bi 2019. godine dosegnula 3,4 posto, no samo pod uvjetom nastavka provedbe reformi.

Političke napetosti u Makedoniji također su utjecale na ekonomiju u toj državi pa bi rast u ovoj godini trebao biti najmanji u regiji i iznositi tek 1,5 posto.

No, postoje izgledi da će se stanje poboljšati, pa bi za dvije godine rast BDP-a tamo trebao biti na nivou od čak 3,9 posto.

Održati reformski zamah

Direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Linda Van Gelder kazala je kako je u svemu naročito važno to što se proces zapošljavanja, odnosno otvaranja novih radnih mjesta, nakon desetljeća globalne recesije na području zapadnog Balkana, vratilo na razdoblje prije kriznog perioda.

“Za države zapadnog Balkana sada je bitnije nego ikada održati reformski zamah”, kazala je ona.

Iz Svjetske banke upozoravaju kako ozbiljni rizici i dalje predstavljaju potencijalnu prijetnju.

Riječ je, prije svega, o neizvjesnim političkim kretanjima i promjenama koje bi to moglo izazvati i time utjecati na investicije i ekonomski rast.

Rizike je moguće kontrolirati jačanjem fiskalne održivosti i ubrzavanjem strukturalnih reformi te jačanjem javnih finansija i poboljšanjem uvjeta za investiranje i ekonomsko povezivanje te približavanjem država regije članstvu u Evropskoj uniji, procjena je Svjetske banke.

Izvor: Agencije