Tajne Bin Ladenovog skrivanja


Aljazeera Bin Laden Dossier (PDF)

Aljazeera Bin Laden Dossier (Text)

Piše: Asad Hashim

Bivši šef Al-Kaide Osama bin Laden živio je u Pakistanu devet godina zbog “kolektivnih propusta” državne vojske i obavještajnih službi, navodi se u izvještaju Vlade Pakistana koji je procurio u javnost.

U izvještaju, čije detalje ekskluzivno otkriva Al Jazeerin istraživački tim, navodi se, također, kako je “rutinska nekompetencija” na svakom nivou civilne vlasti omogućila nekada najtraženijem čovjeku na svijetu da se nesmetano kreće između šest lokacija u državi.

Izvještaj Abbottabadske komisije, formirane u junu 2011. kako bi istražila okolnosti napada američkih snaga na Bin Ladenovo skrovište, u kojem je ubijen u tom pakistanskom gradu, sadrži svjedočenja više od 200 ljudi.

Među njima su članovi Bin Ladenove porodice, tadašnji šef pakistanske obavještajne službe, visokorangirani Vladini ministri i zvaničnici na svakom nivou vojnih, birokratskih i sigurnosnih službi.

Pakistanska Vlada ranije je zabranila objavljivanje izvještaja koji Al Jazeera u ponedjeljak objelodanjuje u cjelosti.

‘Nekompetentnost i propusti’

Ranije je novinska agencija AP otkrila da je vrhovni komandir američke Jedinice za specijalne operacije (SEAL), admiral William McRaven, naredio da vojni dokumenti o napadu te američke jedinice na Bin Ladenovo skrovište budu obrisani sa kompjutera Ministarstva odbrane i poslani u CIA-u, gdje bi ih se lakše moglo skriti od očiju javnosti.

Komisija je osnovana nakon američke operacije koja je završila ubistvom Bin Ladena u maju 2011, a koja je obavljena bez znanja pakistanske Vlade ili vojske.

Njen zadatak bio je da istraži “kako je SAD mogao izvesti neprijateljski vojnu misiju koja je trajala skoro tri sata duboko na teritoriji Pakistana”, te kako “pakistanski obavještajni establišment, navodno, nije imao pojma da međunarodni bjegunac zloglasan poput Osame bin Ladena boravi u Abbotabadu”.

Abbottabadska komisija dobila je zadatak da ustanovi da li su se propusti pakistanske Vlade i vojske desili zbog nekompetentnosti ili saučesništva, te je dobila velike istražne ovlasti.

U zaključku se navodi da se “manje ili više dokazano može utvrditi krivično djelo nehata, te nekompetentnosti na skoro svim nivoima Vlade”.

Komisija je, osvrćući se na mrežu podrške CIA-i koja je pomogla da Bin Laden bude pronađen u Pakistanu bez znanja pakistanskog državnog vrha, zaključila da je “ovo slučaj ničeg manjeg od kolektivnog i kontinuiranog zanemarivanja dužnosti od strane političkog, vojnog i obavještajnog vođstva države”.

Izvještaj od 336 stranica sadrži kritike Vladi i vojsci, koje su optužene za “veliku nekompetentnost” koja je dovela do “kolektivnih propusta zbog kojih je Bin Laden mogao izbjeći vlastima, a SAD počiniti ratni čin”.

Tokom svjedočenja članova Bin Ladenove porodice, zvaničnika obavještajnih službi i supruge njegovih kurira, Komisija je sastavila živopisnu sliku Bin Ladenovog života u bjekstvu, uključujući detalje o skrivenom životu koji su on i njegova porodica vodili u Abbotabadu i drugdje.

Komisija je zaključila da je Bin Laden stigao u Pakistan sredinom 2002, nakon što je jedva izbjegao hapšenje u Bici u Tora Bori u Afganistanu u decembru 2001. godine.

Obavještajci su kazali da je kratko boravio u Južnom Vaziristanu i Bajauru, plemenskim područjima Pakistana, prije nego što je prešao u sjevernu Dolinu Swat, gdje je nekoliko mjeseci boravio sa svojim čuvarima, Ibrahimom i Abrarom al-Kuwaitiem.

Dok je bio u Swatu početkom 2003, Bin Laden se, kako se navodi, sastao sa Khalidom Shaikhom Mohammadom, navodnim planerom napada 11. septembra 2001. na SAD. Mjesec dana kasnije Mohammad je uhapšen u Rawalpindiju u američko-pakistanskoj akciji, a Bin Laden je pobjegao iz Swata.

Bin Laden se zatim pojavio u Haripuru, u sjevernom Pakistanu, gdje je dvije godine, do 2005, boravio u iznajmljenoj kući sa dvije supruge, nekoliko djece i unučadi.


Bez službene reakcije u Pakistanu

U augustu te godine svi su se preselili u namjenski izgrađenu utvrdu u Abbottabadu, gradu gdje se nalazi i kasarna, a koji je od pakistanske prijestolnice Islamabad udaljen 85 kilometara.

U Abbottabadu je ostao šest godina, dok nije ubijen u američkoj operaciji u maju 2011. godine.

Prema riječima istražitelja Komisije, pakistanski obavještajni vrh je “zatvorio knjigu” nad Bin Ladenom do 2005, te više nije aktivno tražio informacije koje bi mogle dovesti do njegovog hapšenja.

Komisija je zaključila da se dogodio kompletan kolaps vladavine i provođenja zakona – situacija koja je nazvana “Sindrom urušavanja Vlade” u smislu manjka obavještajnih informacija o Bin Ladenovom boravku u Pakistanu tokom devet godina, kao i manjka reakcija na američki napad u kojem je ubijen.

U zaključku se navodi da se “manje ili više dokazano može utvrditi krivično djelo nehata, te nekompetentnosti na skoro svim nivoima Vlade”.

Komisija je, osvrćući se na mrežu podrške CIA-i koja je pomogla da Bin Laden bude pronađen u Pakistanu bez znanja pakistanskog državnog vrha, zaključila da je “ovo slučaj ničeg manjeg od kolektivnog i kontinuiranog zanemarivanja dužnosti od strane političkog, vojnog i obavještajnog vođstva države”.

Poziv na izvinjenje građanima

Također, zaključuje se kako je dozvoljeno da SAD ugrozi suverenitet Pakistana prilikom unilateralnog izvođenja napada, a zbog netačne i zastarjele ocjene prijetnje državnoj sigurnosti koju je donio vojni i politički vrh.

Komisija je postavila sljedeće pitanje nekolicini vrhovnih vojnih oficira: “Da li je službena ili neslužbena vojna politika ne pokušavati braniti državu usljed prijetnje ili čak ako je napadne vojna supersila poput SAD-a?”

Istražitelji su pozvali ključne lidere u svakoj od tih oblasti državnog vođstva da se službeno izvinu državi zbog “zanemarivanja dužnosti”.

Vojni zvaničnici, uključujući i komandira zrakoplovstva, svjedočili su da je pakistanski radar bio “angažiran u mirnodopske svrhe”, te tako nije bio aktivan na zapadnoj granici kada se desio napad.

U izvještaju se zaključuje da Pakistan ostaje izložen mogućnosti novog zračnog napada, ako ne bude velikih promjena u pakistanskoj odbrambenoj strategiji.

Komisija je zaključila da “političko, vojno-obavještajno i birokratsko vođstvo ne može biti izuzeto odgovornosti za stanje uprave, političkog planiranja i provođenja politike zbog koje je ovaj nacionalni propust bio skoro neizbježan”.

Istražitelji su pozvali ključne lidere u svakoj od tih oblasti državnog vođstva da se službeno izvinu državi zbog “zanemarivanja dužnosti”.

Možda svjesna posljedica svojih zaključaka, Komisija je zaključila da “strahuje da će izvještaj Komisije biti ignoriran ili čak pod sudskom zabranom” i apelirala na Vladu da ga objavi.

Vlada nikada nije objavila izvještaj Komisije.

Istraživački tim Al Jazeere došao je do kopije izvještaja i sada ga u cjelosti objavljuje.

Al Jazeera istražuje navode da je domena aljazeera.com blokirana za korisnike u Pakistanu nakon što su dokumenti objavljeni.

Stranica 197 izvještaja, na kojoj se nalazi dio svjedočenja generala-pukovnika Ahmeda Shuje Pashe, tadašnjeg direktora obavještajne službe ISI, bila je izuzeta iz svih primjeraka izvještaja koje je Al Jazeera dobila iz različitih izvora. Nije jasno šta je pisalo na toj stranici, ali iz konteksta se može zaključiti da, između ostalog, sadrži listu sedam zahtjeva koje je SAD postavio pakistanskom predsjedniku Pervezu Musharrafu nakon napada 11. septembra 2001. godine.

Izvor: Al Jazeera