Tanović: Islamska umjetnost u Evropi prisutna je i prepoznatljiva

Knjiga govori o ostacima islamskog graditeljstva u Evropi (Ustupljeno Al Jazeeri)

Pisati knjigu o islamskom graditeljskom naslijeđu u Evropi izuzetno je zahtjevno i izazovno, kaže autor knjige Islamsko kulturno naslijeđe u Evropi Adis Tanović, priznajući kako je za potrebe knjige obišao sve lokacije koje se u njoj spominju i lično načinio sve fotografije koje se koriste u publikaciji.

Islamsko arhitektonsko naslijeđe u Evropi sačuvano je uprkos brojnim brutalnim napadima i sistematskom uništavanju, a danas, možda više nego ikada prije u evropskoj historiji, počinje se stvarati svijest o njegovoj važnosti.

Od Španije do Bosne i Hercegovine i Grčke postoje brojna mjesta na kojima možete vidjeti sačuvane primjere vrhunske islamske graditeljske umjetnosti, dok se u Istanbulu na jednom mjestu mogu vidjeti najreprezentativniji objekti sakralne islamske arhitekture.

Unutrašnjost dvorane Mocarebe

  • Od kuda ideja za pravljenje knjige u kojoj će na fotografsko-vizualan način biti prikazano islamsko arhitektonsko i graditeljsko naslijeđe u zemljama evropskog kulturnog kruga?

Prije pet godina započeo sam projekat Kako putovati Evropom. Cilj je bio promocija evropske kulturne baštine, što znači promocija zemalja kao što su Austrija, Slovačka, Mađarska, Njemačka, Švajcarska, Belgija, Holandija, Italija i Španija. Nakon prvog izdanja vidio sam da je prilično veliko interesovanje publike u BiH i na Balkanu. Nakon toga sam uradio knjigu Vaš vodič kroz Tursku, u kojoj se opisuje 15 najznačajnijih turskih gradova kada je historija i arhitektonsko ili graditeljsko naslijeđe u pitanju. Treća knjiga je bila Rim, vječni grad.

Pošto sam jako puno putovao po svijetu i obišao stotine gradova, cilj publikacija je bio da predstavim te zemlje građanima Balkana. Zadnje izdanje moje knjige, Islamsko kulturno naslijeđe u Evropi, došlo je, također, kao plod brojnih posjeta gradovima u Evropi koji imaju sačuvane ostatke islamskog kulturnog naslijeđa. Kada sam boravio u Skandinaviji, gdje sam radio promocije zadnjeg izdanja fotomonografije BiH, bio sam gost Islamske zajednice u Švedskoj i pitali su me, budući da sam obišao sve gradove u Evropi koji imaju sačuvane ostatke islamskog naslijeđa, da li sam u stanju da napravim knjigu koja bi sabrala sve zemlje i gradove koji sadrže to kulturno bogatstvo. Prihvatio sam tu ideju, ponovo sam obišao sve te gradove i nedavno sam izdao knjigu.

Most u Cordobi izgradili su Mauri u 9. vijeku

  • U knjizi, historijski i geografski, pratite dolazak muslimana na evropsko tlo činjenicom da je na samom početku knjige predstavljeno maursko graditeljsko naslijeđe sačuvano, i do danas, u Španiji. Kakvi su ti objekti koje ste zatekli u Kordobi, Sevilji i Toledu? U kakvom su stanju i kakav je odnos prema njima?

Generalno, kada je u pitanju Španija, ja uvijek polazim od Kordobe, jer je to grad koji je bio, možemo slobodno reći, najrazvijeniji grad u srednjem vijeku u Evropi i kada je sama Španija u pitanju, odnosno Al Andalus . To je grad koji ima, uz Granadu, najviše sačuvanih objekata islamske arhitekture. Danas desetine miliona ljudi iz cijelog svijeta dolaze da obiđu Kordobu jer ima izuzetno dobro očuvan most koji su uradili Mauri u devetom vijeku, Calahorra kulu iz dvanaestog vijeka, džamiju Abdurrahmana Prvog, koju su radili i Abdurrahman Drugi i Abdurrahman Treći.

Pored džamije i mosta sačuvani su i neki kvartovi koji također podsjećaju na maursko razdoblje. I kada je Sevilja u pitanju, sačuvana je Giralda – to je ostatak nekadašnje džamije, zapravo minaret koji je pretvoren u zvonik crkve. Tu je Torre del Oro, kula koja je štitila sam grad od ulaska neprijateljskih brodova rijekom Gvadalkivir.

Tu je još i Granada, naravno, a njeni najznačajniji spomenik je Alhambra. To je najbolje sačuvan objekat islamskog kulturnog naslijeđa u Španiji. Odnosno, to su palate Nasrid dinastije – izuzetne dobro sačuvana Comares palata i Lavlja palata, koja je i najpoznatiji dio Alhambre. Imamo tvrđavu u Badajozu iz devetog vijeka. U Toledu, nažalost, gotovo pa da ništa i nema sačuvano. Ima samo jedna unutrašnjost, jedan mali dio jedne džamije gdje je ostala vidljiva kaligrafija koju su radili Mauri. Ona je poslije pretvorena u crkvu.

Unutrašnjost Velike džamije u Cordobi

  • Koliko je rekonkvistom kultura islama izbrisana sa španskog tla i koliko je rasprostranjena praksa da su se na temeljima islamskih sakralnih objekata gradile katoličke crkve, samostani i katedrale u Španiji?

Moje mišljenje je da oni sada žale za tim, jer suština današnjeg islamskog kulturnog naslijeđa predstavlja biznis. Desetine miliona ljudi posjećuju različite destinacije u Španiji kako bi vidjeli islamsku umjetnost i maursku arhitekturu. Samo Alhambru godišnje posjeti preko tri miliona ljudi. Čak i mjesecima unaprijed morate imati uplaćenu ulaznicu kako biste mogli vidjeti njenu unutrašnjost. Ali i neke druge evropske države, više radi turizma, pokušavaju da u prvi plan stavljaju islamsku arhitekturu nego što je to stvarna želja ili tolerancija kada su druge vjere u pitanju.

Lavlja palata, Alhambra

  • Najreprezentativniji objekti islamskog graditeljskog naslijeđa se nalaze u Istanbulu. Šta je Istanbul za osmansku sakralnu gradnju i arhitekturu uopšte?

Istanbul je bio centar carstva i najznačajniji i najveći objekti su građeni upravo u Istanbulu. Znamo svi da samo sultani mogu da grade džamije sa više minareta. Također, sultani su gradili džamije sa najširom kupolom, odnosno sa najširim promjerom kupole. BiH, Makedonija, Albanija pa i Grčka, to su sve bila predgrađa centra carstva i naravno da se najveće i najznačajnije arhitektonske građevine svakako nalaze u Istanbulu, pa čak i u Jedrenima, kada govorimo o evropskom dijelu Turske. Selimija džamija, koja je u stvari i remek-djelo osmanske arhitekture, možda i najznačajniji objekat graditelja Mimara Sinana, nalazi se u Jedrenama.

Sulejmanija džamija je arhitekstonsko remek – djelo zlatnog doba Osmanskog carstva

  • Ko je bio, i po čemu je značajan Mimar Sinan, i koje su njegovi najznačajniji objekti sačuvani do danas?

Mimar Sinan je najznačajniji i najveći graditelj Osmanskog carstva. Najznačajniji objekat koji je sagradio Mimar Sinan je Selimija džamija i mnoge druge džamije kao što su Šehzade džamija u Istanbulu, Trikali Osman šah džamija, u Sresu Zinđirli džamija, u Mostaru Karađoz-begova džamija te Hajdar Kadi džamija u Bitolju. Izgradio je i džamiju sultana Sulejmana.

Zindžirli džamija je rađena prema projektu najvećeg osmanskog arhitekte Mimara Sinana

Nur Osmanije džamija je prva džamija izgrađena u barokonom stilu

  • U Grčkoj i u Turskoj mnoge su džamije podignute na mjestima srednjovjekovnih bizantskih crkava. Da li je to slučajno?

Neke bizantske crkve su preuređene u džamije. Slučaj Aja Sofije, koja je prvo bila crkva, pa je bila džamija, a sada je muzej, najpoznatiji je primjer. Imamo u Istanbulu nekoliko džamija koje su bile crkve. Također u Grčkoj, u gradu Verije nalazi se Medresa džamija, koja je i danas sačuvana kao džamija i muzej, a prije toga je bila crkva. Postoje takvi slučajevi u dosta gradova gdje objekti nisu bili rušeni. U istom gradu Veriji, gdje je Medrese džamija, nalazi se džamija koja je bila crkva. U Atini, Fethija džamija izgrađena je na temeljima crkve koja je srušena nakon što je dotrajao objekat i na njenom mjestu je izgrađena nova džamija.

  • Mnoge džamije i drugi islamski sakralni objekti u dvadesetom stoljeću, nakon odlaska Osmanlija sa Balkana, pretvorene su u zgrade sa potpuno drugom namjenom. Kakav je to fenomen?

Kada je Grčka u pitanju, tu sam se pozitivno iznenadio. Mnoge džamije na Balkanu su srušene kad su Osmanlije napustile to područje. Ali, u Grčkoj su mnoge džamije sačuvane i pretvorene su u muzeje. Specifično je da su i u drugim državama, gdje su sačuvane džamije, srušeni minareti, kao što je slučaj u Albaniji. U Albaniji ne postoji nijedna džamija iz osmanskog perioda da ima minaret. Na svakoj džamiji je srušen minaret, devedeset posto džamija je srušeno, a njih nešto malo koje su sačuvane korištene su kao obrazovne ustanove i kao sale za trening.

Imamo u Đirokastri džamiju koja je, nakon što je Enver Hodža zabranio ispovijedanje vjere, pretvorena u fiskulturnu salu i tu su akrobate vježbale. U drugim gradovima, džamije su također sačuvane zato što su iskorištene za neku drugu namjenu, ali uglavnom bez minareta, koji su obavezno bili rušeni.  Međutim, u Grčkoj, u gradu Janina, na obje džamije sačuvani su minareti.

To nisu velike džamije kao one u Istanbulu, veličine su mahalskih džamija u BiH, ali se radi u kupolnim džamijama. Pored toga što su sačuvani minaret i kupola, sačuvana je i kompletna graditeljska cjelina, dakle i minareti i biblioteke i javna kupatila. U drugim gradovima postoji slična pojava. U Trikali je, pored Osman šaha džamije, sačuvano i turbe Osmana šaha. U Solunu je sačuvan veliki broj objekata. Uglavnom su preživjeli hamami, njih četiri pet je ostalo u Solunu. U Seresu, pored džamije koju je gradio Mimar Sinan, sačuvane su još dvije džamije i planira se njihova rekonstrukcija. Uprava grada Seresa je rekonstruisala Mimar Sinanovu džamiju i oni ističu da je riječ o remek-djelu arhitekture. To je najstarija osmanska džamija u Grčkoj i grad je koristi za različite kulturne manifestacije.

Džamiju Mustafe – age Cistarakisa je podignuta u Atini u 18. vijeku

  • Bosna i Hercegovina je stoljećima bila dio tog svijeta. Koji su najznačajniji objekti osmanskog graditeljskog i arhitektonskog naslijeđa?

Gledao sam da uvrstim najznačajnije objekte islamske arhitekture u zemlji. Tu se misli najprije na Stari most u Mostaru, koji je pod zaštitom UNESCO-a, zatim Gazi Husrev-begovu džamiju u Sarajevu, koja je po mišljenju stručnjaka građena istim kvalitetom i gotovo sličnim materijalima kao što su građene sultanove džamije i džamije velikih vezira u današnjoj Turskoj – u Istanbulu, Bursi i drugim gradovima. Tu je, naravno, most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu, koji ima veliku arhitektonsku vrijednost. Ferhadija džamija u Banjoj Luci, koja je nedavno obnovljena, zatim Arnaudija, koja nažalost nije obnovljena. Obje su se te džamije nalazile na UNESCO-voj listi svjetske kulturne baštine. Imali smo u Stocu slučaj da je cijeli stari grad bio na UNESCO-voj listi, a danas više nije.

Most Mehmed – paše Sokolovića u Višegradu

  • Po Vašem mišljenju, koliko je islamska arhitektura danas prisutna i vidljiva u Evropi?

Prije svega, najviše je prisutna i najvidljivija je u Andaluziji. Imamo, prije svega, mokarabe islamsku kaligrafiju. Što se tiče Bosne i Hercegovine tu se nalaze objekti sa izuzetnom historijskom i arhitektonskom vrijednošću, na koje kao društvo moramo biti ponosni.

Maursku tvrđavu u Badahozu u 9. vijeku izgradio je Ibn Mervan

Izvor: Al Jazeera