Tanovićev film prikazan u Berlinu

Film bosanskohercegovačkog reditelja Danisa Tanovića Epizoda u životu berača željeza premijerno je prikazan na Međunarodnom filmskom festivalu u Berlinu.

Kako kaže Tanović, film je samo jedna epizoda u uobičajeno teškom životu Roma i inspiriran je istinitom pričom.

U sjeni njemačkog Parlamenta nalazi se nedavno postavljeni spomenik za oko pola miliona Roma i drugih istočnoevropskih etničkih grupa koje su ubili nacisti u Drugom svjetskom ratu.

Samo tokom jedne noći gotovo 3.000 žena i djece otrovani su plinom u logoru smrti u Auschwitzu. Njemačka je provela više od pola stoljeća pokušavajući shvatiti šta je učinila.

Upozorenja o migraciji

“Ovo možda jeste dobar izraz njemačkog priznavanja vlastite prošlosti, ali ne znači da je sad sve uredu. Sljedeće godine stupaju na snagu novi evropski propisi koji će omogućiti pristup tržištu rada širom Evrope za gotovo 30 miliona Rumuna i Bugara. Ovdje se čuju upozorenja da bi dodatna migracija mogla ugroziti ‘socijalni mir’. U Velikoj Britaniji Vlada navodno želi pokrenuti marketinšku kampanju koja bi Rumunima i Bugarima poručila da ostanu kući”, izvještava reporterka Al Jazeere Laurence Lee iz Berlina.

I zato ovaj film, premijerno prikazan na Berlinalu, dolazi u pravi trenutak.

To je priča o Nazifu i njegovoj trudnoj supruzi Senadi. Njegov posao je sakupljanje starog željeza, a ona je teško bolesna.

Par živi u centralnoj Evropi, u Bosni, a lokalna bolnica ne želi liječiti Senadu jer nema osiguranje. Podrazumijeva se da ne mogu priuštiti da plate liječenje.

Ovo nije fikcija. To je priča o njihovim životima i oni glume sami sebe. Reditelj nam je ispričao da je to u potpunosti promijenilo njegov pogled na Rome.

Za više tolerancije

“Za mene je bilo važno da pokažem život ovih ljudi i da vam pokažem ko su zapravo ovi ljudi. Jer, kad ih jednom opoznate, nikad više ne možete imate te zidove”, kaže Tanović.

Ovaj film dolazi u trenutku kad ekonomski oporavak nije uspio stići u cijelu Evropu. Romi nisu uzrokovali propast banaka, nisu napravili krizu suverenog duga. Ali, opet se čini da su oni najlakša meta.

“Kako se približavaju nova evropska pravila rada, ministri iz vlada Bugarske i Rumunije prisiljeni su apelirati na druge evropske zemlje, čak negirajući da postoji vjerovatnoća da će biti još migracija“, kaže Mariela Nikolova, savjetnica za Rome.

Kad bi bilo malo više razumijevanja o tome kakav je zaista život nekih ljudi u Evropi, moglo bi biti i malo više tolerancije.

Izvor: Al Jazeera