Tenzije i dalje širom palestinskih teritorija

Tenzije su i u nedjelju prisutne širom okupiranih palestinskih teritorija. Neredi su izbili u gradu Hebronu, na Zapadnoj obali, između izraelskih vojnika i palestinskih mladića. Vojska je koristila suzavac i gumene metke. Palestinci, među kojima ima povrijeđenih, odgovorili su bacanjem kamenica.

Napad na jugu Izraela

Naoružana osoba, za koju se sumnja da je Palestinac, napala je u nedjelju ljude na glavnoj autobuskoj stanici u Bershevi, na jugu Izraela, a nakon toga je ubijena, saopćila je policija, prenosi AFP.
“Jedan terorista je ubijen”, navela je policija u saopćenju, a zdravstveni zvaničnici su rekli da je petero ljudi ranjeno, uključujući troje koji su u teškom stanju.
Izraelski mediji navode da su, zapravo, bila dva napadača i da je drugi zadobio povrede opasne po život.
Njihov identitet za sada nije poznat.

U dosadašnjim sukobima ubijen je 41 Palestinac i sedam Izraelaca. Izraelska Vlada uvela je dodatne sigurnosne mjere, kojima se policiji daju veće ovlasti prilikom pretresa na ulici. Zaključak je to sjednice o najnovijem valu nasilja koje je počelo na svetištu u Jerusalemu. Jevreji ga zovu Brdo hrama, a na njemu se nalazi džamija Al-Aksa, treća po značaju u islamu.

Nasilje u Izraelu je obnovljena intifada, koju predvodi mlada generacija Palestinaca, saopćio je lider libanskog Hezbollaha šeik Hassan Nasrallah.

“Obnovljena intifada je prava i jedina nada za spas palestinskog naroda od okupacije. To je neosvojiv zaklon kojim se štiti džamija Al-Aksa. Svačija je odgovornost da stane uz to i pomogne, svako u skladu sa svojim mogućnostima, sposobnostima i okolnostima. To je naš poziv. Ovo je nova prilika, koju predvodi mlada generacija Palestinaca”, istakao je.

Važnost Jerusalema

Sukobi često izbiju između Izraelaca i Palestinaca baš u Jerusalemu. Novinar Al Jazeere Harun Karčić navodi objašnjenje zašto je važan taj grad za monoteističke religije.

“Da bismo shvatili srž sukoba između Palestinaca i Izraelaca, neophodno je razumjeti u vezi čega se oni, zapravo, sukobljavaju. Osim nelegalne izgradnje jevrejskih naselja i okupacije palestinske zemlje, jedan od glavnih razloga sukoba je grad Jerusalem, odnosno kontrola nad njim”, navodi.

Ističe kako je Jerusalem, muslimanima poznat kao Al-Quds, za islam, judaizam i kršćanstvo sveti grad. Stari dio grada je podijeljen na muslimanski, kršćanski, jevrejski i armenski kvart. Tu se nalazi Brdo hrama, muslimanima poznato kao Harem-i-Šerif.

“U Harem-i-Šerifu se nalazi džamija Al-Aksa, treća najsvetija za muslimane. U ranom periodu islama muslimani su se okretali prema tom mjestu tokom molitve, prije nego što je određena Meka. Nedaleko od nje se nalazi mjesto poznato kao Kupola na stijeni, također sveto za muslimane”, kaže Karčić.

Međutim, džamijski kompleks je okružen starim zidinama, za koje Jevreji vjeruju da su ostaci srušenog Solomonovog hrama.

“Dio tog zida, poznat kao ‘Zid plača’, sveto je mjesto za Jevreje, koji vjeruju da će se na njemu izgraditi Treći hram. Ali, taj hram bi se trebao izgraditi upravo na mjestu gdje se sad nalazi Al-Aksa, što podrazumijeva njeno rušenje.”

Isusov grob

U kršćanskoj četvrti grada nalazi se Bazilika svetog groba. Vjeruje se da se u njoj nalazi Isusov grob, i to Jerusalem čini izuzetno značajnim i svetim za kršćane širom svijeta. Vlasništvo nad čitavom crkvom dijele Katolička, Grčka-pravoslavna i Armenska crkva. Međutim, zbog nesporazuma, ključevi crkve su povjereni palestinskoj porodici, koja ih čuva i otključava vrata još od 12. vijeka.

Nakon što je Izrael okupirao Zapadnu obalu, Gazu i Istočni Jerusalem tokom rata 1967. godine, kompleks Al-Akse je stavljen pod upravu jedne muslimanske zadužbine i jordanske Vlade.

“Danas u kompleksu džamije Al-Aksa mogu ući samo muslimani. Izraelska vojska obično dozvoljava samo muškarcima starijim od 50 ili 60 godina da uđu. Vrlo često izraelska vojska, pod pratnjom, provodi jevrejske aktiviste ili političare da posjete to mjesto. Međutim, broj tih jevrejskih posjetilaca se povećava iz godine u godinu, a Palestinci to vide kao provokaciju i teritorijalnu pretenziju”, dodaje novinar Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera