Tetovo: Na Univerzitetu studiraju i Makedonci

Državni univerzitet u Tetovu, institucije koja je 10 godina obrazovala studente Albance na maternjem jeziku, a država je nije priznavala, ovih dana obilježava 20. godišnjicu. Sada je tamo, za razliku od nedavne prošlosti, sve drugačije – Univerzitet ima 11 fakulteta, na kojima studiraju i Makedonci.

Al Jazeerina ekipa srela je Asima Beqirija i Hatipa Shabanija iz prvih generacija studenata, koji su u devedesetim učili na tada nepriznatom Tetovskom univezitetu. Studirali su u vanrednim uslovima – u privatnim kućama, uredima mjesnih zajednica i džamijama.

“Tadašnja politika utjecala je na moju odluku. Pitao sam se zašto se vlast pomoću policijskih snaga bori protiv jednog univerziteta. Otpor u meni je bio ključan da učim na Tetovskom univerzitetu”, kaže Beqiri.

Novac za opstanak Univerziteta donosili su makedonski Albanci.

“Bio sam dio inicijativnog odbora i, osim što sam studirao muziku, skupljao sam novac od stanovništva sela Vešala, odakle potičem, za funkcioniranje univerziteta”, prisjeća se Shabani.

Policijskim intervencijama protiv univerziteta

Vlasti su u februaru 1995. godine policijskim intervencijama pokušavale spriječiti rad Univeziteta, a u jednoj od njih nastradao je 35-godišnji stanovnik Tetova.

“Tu negdje, na kraju puta, poginuo je Abdylselam Emini, nevini građanin. I do današnjeg dana niko nije odgovarao za njegovo ubistvo, a to je zločin. Zna se ko ga je ubio – policija, ali to se nije istražilo ni tada, a ni sada”, kaže Milaim Fejziu, bivši predsjednik Senata.

Tadašnje vlasti zvale su tu instituciji “parauniverzitet”, a inicijativa tri opštine s većinskim albanskim stanovništvom da budu osnivači univerzita, kako je zakon tada dozvoljavao, bio je ignoriran.

“U kadrovskom smislu, bilo je nekih poteškoća. Takav kadar da osnuje taj univezitet postojao je, ali ne u dovoljnoj mjeri. Tako da smo imali veoma jaku pomoć iz Albanije i sa Kosova”, ukazuje Alajdin Demiri, bivši gradonačelnik Tetova.

Malo novca od države

Deset godina nakon što je Univerzitet priznat, uprava smatra da država može još pomoći. Rektor Vullnet Ameti nije zadovoljan novcem koji dobijaju iz budžeta.

“Po broju studenata, imamo ih 17.000, na drugom smo mjestu, a po finansijama smo posljednji. Čak 65 posto zaposlenih radi s ugovorom na određeno vrijeme, ili honorarnim ugovorima, i ovaj novac Univerzitet obezbjeđuje štednjom, ali i od studenata”, objašnjava Ameti.

Ipak, ulaganja države su vidljiva, javlja iz tetova Al Jazeerina reporterka Milka Smilevska.

“Studenti uče u novoj zgradi, izgrađenoj pre tri godine, a ovih dana otvorena je i sportska sala. Zadovoljni su uslovima, a sad im preostaje, kako kažu, samo da uče”, javlja Smilevska.

Profesorima je prioritet kvalitet studija, kažu studenti.

“Mogu reći da je privilegija učiti ovdje. Imamo veoma dobru saradnju s profesorima, koji su uvijek dostupni da nam pomognu”, rekla je studentkinja Nertila Sinani.

Nekadašnji studenti danas rade. Asim Beqiri je novinar, a Hatip Shabani je profesor muzike. Vrijeme je potvrdilo, kažu, da je njihova ideja o studiranju na maternjem jeziku bila ispravna.

Izvor: Al Jazeera