Tiha zabrana abortusa u Makedoniji

Krvarila je tri nedjelje. Urednom uputnicom otišla je na Kliniku za ginekologiju da abortira. Imala je hematom i nije smjela zadržati plod. Ginekolog ju je vratio da se informiše o novom zakonu riječima: „zar vi ne gledate medije, ne pratite vijesti“. Nakon puno bolova pobacila je, četiri dana od prve posjete ginekologu.

Druga žena u sedmom mjesecu trudnoće savjetovana je da abortira zato što su bile male šanse da rodi zdravo dijete. Trudnoća je bila opasna po njen život, ali morala je četiri dana da čeka odobrenje specijalne komisije koja se sastaje samo jednom nedjeljno. Ona i njen suprug su zaprijetili tužbom zbog odugovlačenja procesa, pa su joj dozvolili intervenciju. „Da si čekala još minutu duže, bojim se da ne bismo mogli da te spasimo“, rekao je ginekolog koji je izvršio abortus.

Svjedočanstva makedonskih trudnica koje su prošle kroz pakao da bi ostvarile svoje pravo abortusa je 2013. i 2014. godine registrirala Asocijacija za zdravstveno obrazovanje i istraživanja H.E.R.A. Tada je stupio na snagu novi Zakon o prekidu trudnoće, koji je izazvao revolt u makedonskoj javnosti.

Aktivisti: Ugrožavanje žena

Sobranje je sredinom 2013. godine usvojilo zakon, ubrzanim postupkom i bez javne debate. Ranije, po starom zakonu još iz socijalizma, ginekolog je obavljao abortus isti dan kada bi ga žena zatražila. Novim zakonom dodane su tri nove procedure – da žena pismeno zatraži abortus, savjetovanje u kojem doktor mora pokazati trudnici sliku fetusa i ultrazvuk kucanja srca i obavezni period od tri dana između savjetovanja i pobačaja.  

Zakon je predložila vlada na čelu sa konzervativnom strankom VMRO-DPMNE, prepoznatljivoj po raznim mjerama za podizanje nataliteta u zemlji. Ministar zdravlja je zakon karakterizirao kao liberalan, a zakonske promjene pravdao kao „dodatnu brigu za zdravlje žena“ i „čišćenje od zastarjele terminologije“.

Kristina Plečić Bećarova iz asocijacije H.E.R.A, smatra da se zakonom ruši dostojanstvo žena i ugrožava njihovo zdravlje.

„Sve ove odredbe su u praksi otežale ženama pristup abortusa, naročito onima najranjivijim: siromašnim, iz ruralnih sredina i žrtvama porodičnog nasilja. Kod njih se dešava direktna diskriminacija i kršenje ljudskih prava. One trebaju nekoliko puta doći u Skoplje kako bi abortirale, što onemogućava dostupnost“, kaže ona.

Iz ove organizacije dodaju da je zbog osjetljivosti teme, vrlo teško dokumentirati poteškoće sa kojima se po novom zakonu suočavaju žene koje žele da prekinu trudnoću. Ipak, kažu, da danas imaju puno više prijava o problemima.

„Abortus nije bio neki problem u zemlji, kako bi se taj zakon donio preko noći. Statistika je pokazivala da je broj abortusa stalno bio u opadanju. U zemlji u kojoj imamo visok stupanj smrtnost dojenčadi, nizak stupanj moderne kontracepcije i nemamo kvalitetno seksualno obrazovanje, možda bi pažnja vlasti trebala da se usmjeri na drugu oblast“, objašnjava Plečić Bećarova.

Prema zvaničnim podacima, 2000. godine obavljeno je 11.407 abortusa. Broj se smanjivao svake godine. Godine 2013, kada je donesen novi zakon, registrirano je 4.983 pobačaja, dok je prošle godine registrirano njih 4.587.

Prevencija, a ne restrikcija

Nevladine organizacije i medicinski eksperti ističu da restriktivniji zakoni o abortusu nikada ne rezultiraju smanjivanjem pobačaja, već primoravaju žene na nelegalne i nesigurne prekide trudnoće.

U Makedoniji postoje mjesta gdje za nešto višu cijenu od one u državnim klinikama, žene mogu da urade pobačaj diskretno, bez puno papirologije i bez čekanja. Novi zakon propisuje i velike novčane kazne za medicinsko osoblje i ustanove. Doktor koji ne poštuje zakon može biti zatvoren do tri godine. Aktivisti ovo vide kao način da se ginekolozi natjeraju da nekoliko puta promišljaju svoje korake i postupke. 

I Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da ograničavanje pristupa ženama legalnom, sigurnom i finansijski dostupnom abortusu ugrožava njihovo zdravlje i život.

„Zakon nije smanjio broj abortusa, već je samo otežao proces. U svim zemljama gdje se abortus zabranjuje, veliki je procenat nelegalnih abortusa, a time i komplikacije po zdravlje pacijenata. Komplikacije, u normalnim uslovima trebali bi biti svedene na minimum, ali ako se abortusi rade nelegalno ili na crno, u neprikladnim uslovima, rizik je puno veći po zdravlje pacijenata“, objašnjava ginekologinja Ruška Serafimova.

Ona smatra da je potrebna korjenita promjena u medicinskoj edukaciji i finansiranju kontraceptivnih sredstava iz zdravstvenih fondova kako bi se spriječila neželjena trudnoća.

„Postoji diskrepancija. Zakon nije poboljšan kako bi se omogućio slobodniji prekid trudnoće, a istovremeno, kada ljudi žele planirati svoju porodicu, na raspolaganju imaju vrlo malo sredstava koji mogu da im pomognu u toj namjeri. Visoka je cijena svih pilula za kontracepciju i spirale“, kaže Serafimova.

Muški otisci prstiju na ženskom zakonu

Novom zakonu o abortusu je prethodila tiha kampanja. Po gradovima su se pojavljivali anonimni plakati sa porukama „abortus je ubistvo“. Vjerski predstavnici su podržali promjene, ali pravu kontroverzu je stvorila medijska kampanja makedonske vlade, koja je sponzorirala televizijski spot u kome doktor čestita ženi koja je upravo abortirala riječima: „ubili ste zdravo dijete, koje je moglo imati lijep i srećan život“. Nakon javnog revolta, spot se nastavio prikazivati, ali riječ „ubili“ bio je cenzurisan. Spot se emitovao na televizijama, čak i za Božić, te na poluvremenima sportskih utakmica.

Ana Miškovska Kajevska, doktor društvenih nauka i aktivistica, smatra da se ovim zakonom krši Ustav i „ukida demokratija u Makedoniji“. Kaže da žene ne mogu imati koristi od ovog zakona i da će žene koje iz raznih razloga nemaju uslove da rode i da se brinu o bebi uraditi sve kako bi prekinule trudnoću.

„Perfidnost zakonodavaca se vidi u tome što oni naizgled podržavaju pravo žene da odlučuju. Ali, ako se pročita cijeli tekst i ukoliko se pogledaju videospotovi, više nego jasno je da se ženama ukazuje da griješe kada odlučuju da prekinu trudnoću, između ostalog i sugeriranjem da je prekid kriminalan čin. Najupečatljiviji primjer je videospot u kojem muž-doktor, sa pozicije autoriteta, paternalističnim i superiornim tonom objašnjava novi zakon i moguće posljedice uplašenoj i zbunjenoj ženi, koja ne pokazuje nikakvo poznavanje ovih oblasti i ponizno moli doktora da je educira i bez prigovora sluša njegovo objašnjenje“, kaže Miškovska Kajevska.

Ona dodaje kako su dvije slike indikativne da su žene u Makedoniji u sjeni muškaraca: prva – mala zastupljenost na visokim političkim pozicijama. Druga – nikakva zastupljenost u vjerskim zajednicama koje, prema njoj, nisu faktički odvojene od države i uključene su u ostvarivanju njenih politika.

„Zalaganje za ostvarivanje rodne i seksualne jednakosti je neraskidivo povezano sa zalaganjem za vraćanje sekularnog državnog uređenja, bez narušavanja ustavnih prava o slobodi vjeroispovijesti“, kaže ona.

Iz Ministarstva zdravlja i Instituta za javno zdravlje nismo dobili odgovore da li postoje analize o posljedicama zakona.

Aktivisti za ženska prava traže novi zakon kroz stručnu debatu, u skladu sa preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Neke političke stranke iz opozicije su obećale novi zakon ukoliko osvoje vlast, međutim uz sve probleme koje svakodnevno muče makedonske građane, ova tema se ne nalazi visoko u prioritetima šire javnosti.

„Ljudi nisu dovoljno svjesni šta ove promjene znače – sve dok se neko sam ne nađe u takvoj situaciji i ne osjeti te prepreke na sopstvenoj koži“, zaključuje Kristina Plečić Bećarova.

Izvor: Al Jazeera