Todorić: 14 koraka pljačke Agrokora koje je odobrila Vlada

U objavi na blogu pod naslovom “14 koraka pljačke Agrokora koje je odobrila Vlada”, drugoj u srijedu, Ivica Todorić, kako navodi, koristeći analitiku pravnih i ekonomskih eksperata i izvore koji dolaze od samih provoditelja nezakonitih radnji “rekonstruira cijeli zločinački poduhvat u 14 točaka” u četiri faze te zaključuje da je sada jasno kako se i zašto manipulira Agrokorovim bilancama.

Prvim korakom navodi smjenu menadžmenta kroz tzv. “Lex Agrokor”, nakon čega slijedi, kako kaže, postavljanje novog menadžmenta na sve ključne upravljačke funkcije u Agrokoru te dodaje da “management u akvizicijama uglavnom nije diran jer je potrebno da na tim pozicijama ostanu manageri koji su ranije bili u sustavu kako bi ih se moglo natjerati ucjenom da potpišu ispravke financijskih izvješća”.

Trećim korakom navodi to da novi menadžment preuzima sve funkcije u financijama i strategiji u cilju pokretanja revidiranih financijskih izvješća za 2015. godinu i izradu financijskih izvješća za 2016. koje bivši menadžment nije stigao predati.

U četvrtom koraku, nastavlja Todorić na blogu, provode se čišćenja bilanci umanjenjima i rezervacijama u dijelu zaliha, revalorizacijskih pozicija, potraživanja, procjena vrijednosti imovine i time se dolazi do generiranja visokih gubitaka u knjigama kao pripreme provedbe razvlašćivanja postojećih vlasnika.

Slijedi, u petom koraku, objavljivanje poslovnih rezultata “u kojima se evidentiraju visoki gubici uz reviziju revidiranih poslovnih izvještaja za 2016. godinu u kojima se navodi zabilježba mogućeg neprikazivanja stvarnog stanja poslovanja društva uz opasku potencijalne prijevare u poslovnom izvještaju”.

Paralelno se, navodi kao šesti korak, tijekom izrade izvješća, po diskontnim vrijednostima otkupljuju dugovanja na tržištu i time stječe kontrola nad dugom kompanije.

U sedmom koraku, piše kako je, kad se otkupom dugovanja kroz diskont preuzme kontrola nad dovoljnim iznosom duga, stvorena pretpostavka da se krene sa stvaranjem novog zaduženja kompanije po roll-up modelu, prema kojem se uz diskont otkupljeni stari dug kompanije novim zaduženjem podiže u prioritetni status namirenja u omjeru 1:1, neovisno o diskontu postignutom prilikom otkupa tog istog starog duga.

Todorić: ‘Umanjivanje vrijednosti i preuzimanje’

Osmi je korak, nastavlja Todorić, objava stanja duga svih vjerovnika kompanije, koja je, kako piše, prikazana na način kao da je kompanija stala s radom s datumom objave, odnosno sva dugovanja prikazuju se dospjelima neovisno o njihovoj ročnosti i normalnom tijeku poslovanja u kojem svaka kompanija u svom redovnom radu ima otvorenih dugovanja prema vjerovnicima, dobavljačima i ostalim “stake holderima”.

“U svijetu bankarstva takva situacija bi se mogla poistovjetiti sa scenarijem u kojem štediše i svi klijenti banke u jednom danu zatraže od banke isplatu svojih sredstava. Takav udar niti jedna banka na svijetu ne može izdržati”, ističe.

U devetom koraku, kako navodi, objavljenim iznosom ukupnih dugovanja prikazuje se da je vrijednost kompanije negativna, čime se stvara pretpostavka prijedloga pokretanja nagodbe u kojoj se ide u smjeru pretvaranja dugovanja u kapital kompanije.

U desetom koraku “tekuće operativno poslovanje se pušta da se odvija sve lošije kako bi se dodatno umanjila vrijednost samih kompanija kroz umanjenje njihovog operativnog rezultata poslovanja”.

Slijedi, kao 11. korak, izrada prijedloga nagodbe u kojem se vjerovnici dijele u ranije dogovorene skupine.

“Svi vlasnici duga koji su kroz ‘roll-up’ model stekli prioritetan status naplate, ulaze u prioritetan naplatni red u kojem naplaćuju 100 posto svojih potraživanja. Ostalim vjerovnicima se nudi umanjenje glavnice duga i naplata ostatka kroz model otplate kroz godine ili pretvaranje ostatka duga u kapital kompanije.”

U 12. koraku, nastavlja, na osnovu definiranih gubitaka prvo se pokreće umanjenje postojećeg kapitala kompanija za vrijednost dijela duga na teret postojećih dioničara, čime se postojeći dioničari svode na desetinu vrijednosti imovine.

U 13. koraku, kako piše Todorić, po umanjenju temeljnog kapitala za iznos gubitaka na teret postojećih dioničara skupštini se daje na glasovanje povećanje temeljnog kapitala kompanija unošenjem prava (dugovanja) u kapital kompanije po svom iznosu, čime su svi oni koji su vlasnici prioritetnog potraživanja (stečenih kroz roll-up model) dovedeni u privilegirani položaj i sav svoj dug pretvaraju u udio u kompanijama.

Plenković: ‘Todorić je došao do Vlade, ne obrnuto’

“Navedeni korak također se provodi kao skupštinska odluka svake od kompanija obzirom da je povjereniku kroz Lex Agrokor omogućeno preuzimanje funkcije skupštine društva, čime je doveden u poziciju da samostalno može glasati (on ili njegov opunomoćenik) za prihvaćanje svog prijedloga”, dodaje.

U 14. koraku, nastavlja, upisom dokapitalizacije i novim imateljima poslovnih udjela provedeno je i legalizirano preuzimanje kompanija te imatelji prioritetnog duga postaju vlasnici kompanija.

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u srijedu da je, što se tiče Agrokora, za Vladu važno da nema “zamjene teza”, odnosno da treba jasno reći da je Ivica Todorić došao do Vlade, a ne obrnuto.

“Što se tiče Agrokora, za hrvatsku je Vladu važno da nema nikakvih zamjena teza. Ono što je bitno i na što treba podsjetiti, uz svu recikliranu hrpu infrormacija koja se sublimira zadnjih nekoliko dana (…) jest da je Ivica Todorić došao do Vlade, a ne Vlada do Todorića”, odgovorio je Plenković novinarima nakon sjednice Kluba HDZ-a u Hrvatskom saboru, kako prenosi Hina.

Podsjetio je da se kompanija prije šest mjeseci, nakon snižavanja rejtinga, krize koju je doživjela nakon činjenice da nije mogla dobiti novu likvidnost, našla u poziciji da praktički ide u stečaj – došlo je do blokade, nije bilo opskrbe dućana.

Vlada je tada, pred Uskrs, reagirala doslovno u posljednjem trenutku, podsjetio je premijer Plenković i poručio da je reakcijom Vlade, posebnim zakonom o društvima od sistemskog značaja, ne samo omogućeno normalno funkcioniranje kompanije, proces njezina restrukturiranja, “facilitiranje procesa nagodbe s vjerovnicima” nego i stabilnost hrvatske ekonomije, hrvatskog financijskog sustava i, u krajnjoj liniji, uspješnost najbolje turističke sezone.

Todorić: ‘Ramljak laže’

U međuvremenu je Večernji list objavio kako je bivša Todorićeva uprava lani objavila da je koncern u 2015. godini imao dobit 1,2 milijardi kuna (161,5 milijuna eura), a da je revizija sada utvrdila da je te godine koncern imao gubitak, koji se u 2016. godini popeo na visokih 15 milijardi kuna (blizu dvije milijarde eura).

Te će podatke, piše zagrebački dnevnik, izvanredna uprava objaviti u petak, a ako sud dotad objavi i tražbine, tada će se znati i točna visina duga.

Ivica Todorić u srijedu je u ranijem postu na svojoj internetskoj stranici prozvao izvanrednog povjerenika u Agrokoru Antu Ramljaka da je lagao ili je financijski osobno zainteresiran kad je u lipnju u intervjuu za Jutarnji list govorio o fondu Knighthead Capital.

Taj je fond vlasnik dijela Agrokorovih obveznica, a njegov je predstavnik i u privremenom vjerovničkom vijeću, gdje zastupa interese imatelja obveznica.

U postu se Todorić osvrće na Ramljakov intervju objavljen 14. lipnja, odnosno na Ramljakovu izjavu: “Knighthead Capital je fond izlistan na burzi (NASDAQ) i u trenutku kada smo krenuli prema vjerovničkom vijeću to je postalo javno, jer su to oni morali objaviti na burzi. A htjeli smo i poslati umirujuću poruku javnosti da je osigurana likvidnost potrebna za što je moguće bolje odraditi, jer je Knighthead Capital, znajući o kakvoj se situaciji radi, pristao uplatiti prvu tranšu od 100 milijuna eura. Taj je novac jučer i sjeo na račun Agrokora.”

Tvrdi da “Ramljak laže”, odnosno da “Knighthead ne kotira niti je kotirao na NASDAQ-u” te “nije ništa objavio na burzi”.

Todorić: ‘Dalić je tražila da osnujem SPV tvrtku’

“Zašto je Ramljak lagao? Ovo je prvo važno pitanje i jedini logičan odgovor je da je namjerno obmanuo javnost, prezentirajući Knighthead kao tobože ozbiljnu, transparentnu i uglednu kompaniju kako bi utišao pitanja koja su se u tom trenutku počela postavljati o tom nelogičnom aranžmanu. Drugo je objašnjenje da je ušao u toliko velik deal, a da nije niti znao s kim? Dakle, ili je lažljivac (i osobno financijski zainteresiran), ili je dramatično nekompetentan”, piše Todorić.

U objavi u utorak naslovljenoj “Kako se otimao Agrokor”, Todorić je prozvao potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva, poduzetništva i obrta Matinu Dalić za neprofesionalnost te navodi da je od njega na sastanku sredinom ožujka tražila da osnuje SPV tvrtku (tvrtka s posebnom namjenom), što je on odbio.

Todorić dodaje da je ministrica Dalić tada rekla: “Todoriću, Vi ćete registrirati SPV-tvrtku (nisam pitao gdje), prenijet ćete svoje dionice u SPV, a SPV će formirati skupštinu, postaviti nadzorni odbor i Vi se mičete (moram biti iskren: nisam pitao tko bi bio vlasnik SPV tvrtke).”

U ranijoj objavi pod nazivom “Ne prijavljujem anonimno” Todorić je u utorak na svome blogu tvrdio da ne stoji iza anonimne kaznene prijave DORH-u protiv Ante Ramljaka i drugih.

Izvor: Al Jazeera i agencije