Traži se put do bržih rezultata izbora u BiH

Raspisivanje lokalnih izbora u svibnju iduće godine rok je do kada bosanskohercegovačke vlasti trebaju usuglasiti i usvoje izmjene Izbornog zakona.

Mijenjan je već 19 puta, ali to do sada nije otklonilo mogućnosti za zlouporabe, niti je ubrzalo brojanje glasova i objavljivanje rezultata.

Građani Bosne i Hercegovine i dalje najduže u regiji čekaju službene rezultate izbora, a neizvjesno je hoće li nove izmjene zakona to promIjeniti.

U Turskoj ima 54 milijuna birača i 81 izborna jedinica. Unatoč tim brojkama, građani su znali rezultate izbora na temelju gotovo 100 posto izbrojanih glasova već iste noći.

U Hrvatskoj, ove se godine prvi put glasovalo po novom, kompleksnijem sustavu – birači su zaokruživali stranku i ime kandidata kojeg žele vidjeti u Saboru.

Izbornog pobjednika dobili su kako su i naviknuli, nekoliko sati po zatvaranju biračkih mjesta.

Četiri nivoa vlasti

U Bosni i Hercegovini, 3,3 milijuna birača u isto bi vrijeme čuli tek nepotpune rezultate za članove Predsjedništva. Na sastav državnog i entitetskih parlamenata čekali su danima.

“Prebrojavanje ide praktično isto kao i u većini država u regionu, samo javnost ima percepciju kada se ti rezultati saopšte”, tvrdi Ahmet Šantić, predsjednik Centralne izborne komisije BiH (CIK).

U čemu je onda stvar? Šantić kaže – u velikom broju političkih subjekata i četiri razine vlasti.

“Da pokušamo neku informatizaciju na biračkom mjestu uvesti koja se manifestuje eventualnim uvođenjem elektronskog glasanja, time bi možda neki pomak napravili”, kaže Šantić.

Ovako proces, kao i u drugim zemljama regije, podrazumijeva ručno brojanje glasova na biračkom mjestu, zatim u gradskoj ili općinskoj komisiji gdje se podaci unose u server, a nakon toga se, s izbornim materijalom, šalju u Sarajevo, odnosno u CIK.

“Više od 50 hiljada vreća sa glasačkim listićima slije se u ovu salu posle izbora nakon što su ih prethodno prebrojali birački odbori. Upravo u tim biračkim odborima je, prema navodima CIK-a i organizacija koje prate izbore, jedan od najvećih problema”, izvještava reporterka Al Jazeere Nataša Kovačev.

Brže objavljivanje rezultata mogle bi donijeti izmjene Izbornog zakona. Ipak, u nizu problema, to nije prioritet.

Sprečavanje malverzacija

Nekada član CIK-a, a danas nevladine koalicije koja prati regularnost izbora, Vehid Šehić, kaže da je mnogo bitnije osigurati da ti rezultati budu točni i onemogućiti malverzacije u odborima, koje u BiH imenuju političke stranke.

“Neki članovi biračkih odbora daju sebi za pravo da poništavaju glasačke listiće, da dopisuju na glasačkim listićima, što je krivično djelo. Nažalost, do sada niko nije sankcionisan zbog takvih radnji”, kaže Šehić iz koalicije “Pod lupom”.

Reguliranje rada biračkih odbora među prioritetima je interresorne radne grupe koja priprema izmene Izbornog zakona, kaže jedan od njezinih članova, Halid Genjac iz SDA.

“Da se ove dosadašnje manipulacije onemoguće samim sastavom. Drugo, da se predsjedavajući biračkih odbora učini odgovornim”, kaže Genjac.

Za sada je to samo prijedlog. O tome i pitanjima poput visine izbornog praga, otvorenih lista, vlasništva nad mandatima, ali i najvećeg političkog pitanja – kako provesti izbore u Mostaru, stranke se tek trebaju složiti, i to do veljače 2016.

Genjac napominje da su SDA i HDZ, nakon mnogo vremena i probijenih rokova, blizu dogovora.

Izvor: Al Jazeera