Trgovinski rat je hir na štetu građana

Piše: Atanas Kirovski

Odnosi između Makedonije i Kosova su neočekivano eskalirali proteklih dana, od početne zabrane za uvoz nekih proizvoda do potpune zabrane uvoza iz Makedonije i blokade graničnih prelaza između dvije zemlje. Natezanje i inat, kao što je uobičajeno na Balkanu, ubrzo su prerasli u trgovački rat, koji već prerasta i u politički. 

Na graničnim prelazima Jazince i Blace je potpuna blokada u oba smjera, a granica se može preći samo pješice.

Makedonski prijevoznici, članovi udruženja “Makamtrans”, blokirali su granične prelaze sa makedonske strane u znak protesta zbog odluke kosovske Vlade o zabrani uvoza proizvoda iz Makedonije, te najavljuju da nemaju namjeru da se maknu, sve dok vlade u Prištini i Skoplju ne riješe problem.

Mnogi smatraju da su oni nezvanična “produžena ruka” makedonske Vlade, koja im je dala instrukcije da blokiraju granice. 

Kako je sve ovo počelo?

Politička pozadina

Problem je nastao zato što makedonska Vlada ima carine za pšenicu i brašno koji se uvoze u Makedoniji, štiteći na taj način makedonsku poljoprivredu, jer je makedonska pšenica maltene dvostruko skuplja od one na tržištima u susjednim zemljama, Srbiji i Kosovu.

Najprije je prijetio Beograd da će donijeti zabranu uvoza na makedonske poljoprivredne produkte zbog carine na srpsku pšenicu i brašno i privrednici su se bojali opasnosti iz Srbije.

Neočekivano, embargo je uvelo Kosovo.

Mjera je izazvala čuđenje u Skoplju, zato što carina za pšenicu i brašno nije novina, već je uvedena još prije 3 godine i uredno je prijavljena u sekeratrijatu CEFTA-e.

Pitanje je zašto se Kosovo tek sada odlučilo na drakonske mjere koje daleko prevazilaze mere reciprociteta i svi se slažu da iza trgovinskih mjera Prištine stoji i politika.

Ljubica Nuri iz privredne komore Makedonije je kategorična da mjera Kosova nije trgovinska, nego je politička, zato što se, kako kaže, trgovinske mjere nose po nekim pravilima, a ova mjera je izvan svih pravila. Radi se o mjeri koja nije prijavljena u sekretarijatu CEFTA-e, za razliku od makedonske, kaže Ljubica Nuri.

Ogroman disbalans

Kosovari, pak, smatraju da imaju pravo da se ljute, zato što Makedonija ima suficit u trgovinskoj razmjeni sa Kosovom od 93%, odnosno od ukupne trgovinske razmjene prošle godine između dvije zemlje, koja iznosi 421 milion dolara. Makedonija je izvezla robu u vrijednost od 392 miliona dolara, a uvezla je samo 29.

Zbog ogromnog disbalansa na štetu Kosova privrednici sa Kosova ne mogu razumjeti zašto Makedonija pravi carinske smetnje pri uvozu roba sa Kosovom, umjesto da se zalaže da ublaži suficit.

Oni su izrazli podršku mjerama kosovske Vlade, dok su privrednici u Makedoniji zabrinuti i traže da se hitno nađe političko rješenje kako ne bi stradao biznis.

Predsjednik privredne komore sjeverozapadne Makedonije Menderes Kuči kaže kako se boji da se iza svega ovoga krije druga politika.

“Daj Bože da je u pitanju samo inat, to ćemo lako riješiti”, kaže Kuči, koji se boji da je riječ o smišljenoj politici da se eliminišu makedonski proizvodi na Kosovu kako bi se otvorio prostor za srpsku robu, nakon poboljšanja odnosa između Prištine i Beograda.

Osim biznis-logike ne smije se posve isključiti niti politika. Nedavno je propao samit presjednika zemalja iz regije koji je trebao biti održan u Ohridu, a sve je počelo time što je Kosovo bilo isključeno zbog uvjetovanja Srbije, koja se izjasnila da neće učestvovati na samitu na kojem sudjeluje kosovski predsjednik.

Priština je tada bila ljuta na zvanično Skoplje i naziralo se pogoršanje političkih odnosa.

Eskalacija

U međuvremenu je Vlada Kosova savjetovala svoje građane da ne putuju u Makedoniju, a makedonska Vlada je sa svoje strane uvela takse na vozila i putnike koji dolaze sa Kosova i to 2 eura za ljude, 5 eura za putnička vozila i 10 za kamione i autobuse.

U Skoplju se razmatra čak i mogućnost za uvođenje viza za građane Kosova, čime bi eskalacija dostigla vrhunac.

Ipak, paralelno sa “pokazivanjem mišića“ sa obje strane se odvijaju i pregovori. Makedonska Vlada je najavila da će ukinuti carine za uvoz pšenice i brašna 15-og septembra, čime bi problem bio riješen, ukoliko se zaista radi samo o tome.

Makedonija i Kosovo nemaju zavidno dobre odnose, ali oni nisu ni loši, osobito nakon razgraničenja spornih granica između dvie zemlje i zvaničnog priznanja Kosova sa makedonske strane. U Makedoniji živi i veliki broj Albanaca koji imaju i porodične veze sa Kosovom, tako da ovakvo stanje ne bi trebalo dugo trajati, jer nisu u pitanju samo biznis-relacije, iako je i to itekako značajano, s obzirom na činjenicu da je Makedonija u protekle tri godine na Kosovo izvezla robu od preko milijarde eura.

Neovisno od toga da li se radi o kapricu vlada u Prištini i Skoplju ili postoje drugi motivi, ovakvo stanje je na štetu građana sa obje strane granice i privreda Kosova i Makedonije, koje su bez sumnje među najsiromašnijim u Evropi i nemaju prostora za ovakve hirove.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera