Tri kruga ekonomske moći svijeta

Iako je nezahvalno najveće ekonomije svijeta porediti sa izbacivačem u klubu, hajmo pokušati poigrati se sa ovom tezom – zamislite da ste član nekog ekskluzivnog kluba u kojem samo najbogatiji i najmoćniji imaju pristup.

Red pred njegovim vratima je dug, a taj izbacivač veoma brutalan u odabiru onih koje će pustiti, a koje ne. I pri tom, jednako mu je važno koje odijelo nosite, koliko i šta je u vašim džepovima, i koji kontakti su sačuvani u vašem telefonu.

Nazovimo taj klub G7. I iz naziva jasno proizilazi da za separeom ima prostora samo za sedam članova.

Osnovan je 1976. i okuplja četri članice Evropske unije: Francusku, Nemačku, Italiju i Veliku Britaniju. I to su do danas jedine članice EU-a koje su dobile VIP tretman u ovom klubu, u kojem se još nalaze Japan, Sjedinjene Američke Države i Kanada.

Klubu su 1998. promijenili ime u G8. I u osvježeni enterijer pozvali i Rusiju. Međutim, najnoviji član kluba je više od decenije bio pozivan na sva okupljanja, dok nije iskrslo pitanje prisvajanja Krima. Ostatak ekipe je poručio Rusiji: ‘Više niste dobrodošli. Za sada. Možda se predomislimo. Ali za sada vraćamo staro ime – G7.’

Protesti uoči sastanaka

U širenju ove franšize, promotori kluba su 1999. željeli da otvore vrata za nove članove. I popunili još mjesta. Sada je u ekipi 20 članova, pored postojećih, u G20 su ušli i Argentina, Australija, Brazil, Kina, Indija Indonezija, Meksiko, Saudijska Arabija, Južna afrika, Južna Koreja, i Turska kao i briselski predstavnici EU-a.

I, eto nama tri kruga moći. G7 se upravo sastaje u Njemačkoj, bez Rusije. A naredni sastanak G20 je u novembru u Turskoj, kaže reporter Al Jazeeere Marko Pavlović.

E sad, kako se razlikuju ovi klubovi? Logično, G20 je najveći, jer ekonomije njegovih članova pokrivaju 90 posto globalnog BDP-a, 80 posto globalne trgovine i dvije trećine svjetske populacije. Kritičari ga još i nazivaju de facto nezvaničnom Vladom svijeta koja promovira neoliberalnu ekonomiju.

G20 je vremenom preuzeo ulogu globalnog ministra finansija koji nameće finansijske reforme, pitanje klimatskih promjena je uvijek na kraju agende, i uvijek staje na stranu koorporativnih interesa, tako da ne čudi što godinama unazad nijedan od sastanaka bilo G8 ili G20 nije prošao bez nasilnih protesta. Gdje god se sastanci održavali. A i jedna i druga grupa sastaje se jednom godišnje.

Ali, i nad klubom ima klub.

Više u videosnimku…

Izvor: Al Jazeera