Tri moguća scenarija za budućnost Zapadnog Balkana

Vrijeme prekrajanja granica, kaže Zoran Necev, je prošlo i niko ne želi probuditi duhove prošlosti (Arhiva)

Institut Evropske unije za sigurnosne studije (EUISS) objavio je izvještaj o tome u kom pravcu bi se Zapadni Balkan mogao kretati narednih godina i kako bi mogao izgledati 2025. godine.

EUISS, koji između ostalog radi analize i izvještaje za šeficu evropske diplomatije Federicu Mogherini, opisao je tri moguća scenarija, od kojih jedan (The ghosts of the past (Duhovi prošlosti)), onaj najgori, kreće sa podjelom Kosova i haosom koji nastaje nakon toga.

U ovom scenariju proces eurointegracija je polako nestao s političke agende, dok su geopolitika i nasilni konflikti ponovno oživljeni.

“Dijalog između Srbije i Kosova je rezultirao podjelom Kosova, što je izazvalo odvajanje bh. entiteta Republika Srpska od Bosne i Hercegovine. To je, navodi se dalje, dalo poticaj secesionističkim aspiracijama drugih etničkih manjima širom regije. Ponovno crtanje granica na Balkanu ni ovaj put nije završilo bez krvoprolića, a nasilni sukobi uz novokomponirane granice, kao i nasilni incidenti na područjima gdje žive etničke manjine su svakodnevnica. Ruski utjecaj u zemljama Balkana se povećao, pogotovo što se tiče vojnog prisustva”, navodi se između ostalog u izvještaju.

Najoptimističniji scenario

Analitičar EUISS-a Marko Čeperković kaže za Al Jazeeru da ova analiza ne opisuje definitivne budućnosti i da nije kompletan vodič u budućnost Balkana, gledajući naprijed ka 2025. godini.

“Navode se tri scenarija (The hour of Europe, The Balkans in limbo i The ghosts of the past), čija će materijalizacija ovisiti od odluka onih koji prave politiku. Važno je naglasiti da postoji mogućnost da se sva tri scenarija dese. Kada bi pretpostavili da su neki scenariji više mogući nego drugi, to bi vodilo ka pozitivnoj ili negativnoj pristrasnosti. Često je slučaj da regionalni eksperti i civilno društvo imaju negativnu percepciju budućnosti regije, dok vladini zvaničnici imaju pozitivnu percepciju, što može odgoditi implementaciju hitnih reformi, jer oni ostaju uvjereni da se stvari ne trebaju mijenjati”, navodi Čeperković.

Kada je u pitanju najbolji scenario, The hour of Europe, navedeni su glavni elementi njegovog ostvarenja: “Regija je postala kredibilan partner Evropske unije tako što je inicirala održive reforme i postigla pozitivne rezultate u glavnim područjima: (I) napredak u reformi vladavine prava i borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala; (II) rješavanje bilateralnih sporova između zemalja Zapadnog Balkana i oni sa susjednim zemaljama Evropske unije; (III) povećanje digitalizacije, inovacija, povezanosti i ekonomskog rasta, te zaposlenosti; i konačno, (IV) poticanje pomirenja zbog potencijalno negativnih vanjskih utjecaja”.

Čeperković kaže da autori studije ističu političku volju koja je potrebna za ove elemente da idu u tom pravcu.

Dodaje da EUISS nije u poziciji da daje bilo kakva predviđanja o tome šta će biti ako se stvarno desi treći i istovremeno najgori scenario.

Po Isidori Stakić, istraživačici na Beogradskom centru za sigurnosnu politiku, koja je doprinijela izvještaju EUISS-a, trenutno je najizgledniji “srednji” scenario, The Balkans in limbo.

Ovo bi značilo, kaže Stakić, koja odgovore daje u ličnom svojstvu, da se sve nastavlja po starom – “reforme se dešavaju (uglavnom) samo na papiru, manjina uživa privilegije i ubira profit, dok većina ne oseća nikakav napredak”.

“Etničke tenzije teško da će nestati u narednom periodu, jer one su najbolje sredstvo za skretanje pažnje sa životnih problema građana. Važno je reći da ovaj ‘srednji’ scenario samo formalno znači stagnaciju – ovakav ‘status quo’ je neodrživ na duže staze i pre ili kasnije će dovesti do pogoršanja situacije”, kaže Stakić za Al Jazeeru.

Treći scenario vodi do oružanih sukoba

Na pitanje da li se treba desiti velika reforma Evropske unije o kojoj govori francuski predsjednik Emmanuel Macron kako bi se desio prvi scenario opisan u izvještaju EUISS-a, Stakić odgovara da po njenom mišljenju Macronove reforme ne mogu dovesti do progresa i poboljšanja.

“Macron je ekonomski liberal, a neoliberalne ekonomske politike su i dovele Evropu (i ne samo Evropu) do krize koja traje već duže vreme. Rast ekstremne desnice je upravo posledica neuspeha liberalne ekonomije – rastućih nejednakosti i ekonomske nesigurnosti, pre svega. Pozitivan scenario se, po mom mišljenju, može desiti samo ako dođe do nekog velikog zaokreta u levo – prvenstveno u sferi ekonomskih politika. Taj zaokret se sasvim sigurno neće desiti (samo) na Balkanu, on mora biti mnogo širi”.

Treći scenario, nastavlja, bi najvjerovatnije doveo do novih oružanih sukoba.

“Kako do toga ne bi došlo, potrebno je, između ostalog, da velike sile (EU i SAD pre svega) prestanu da podržavaju tzv. balkanske stabilokrate. Očigledno je da sadašnje političke (i ekonomske) elite na Balkanu imaju interes da trenutno stanje prolongiraju u nedogled. Nažalost, ozbiljnija opozicija balkanskim stabilokratama postoji samo na Kosovu, u Srbiji opozicije gotovo da i nema. Što se tiče odnosa Kosva i Srbije, mislim da je očigledno da je dijalog pod pokroviteljstvom EU koji traje već pet godina doživeo neuspeh – sama činjenica da su se pojavile priče o iscrtavanju novih granica po etničkim linijama govori o neuspehu Briselskog dijaloga.

‘Spor’ između Kosova i Srbije se, po mom mišljenju, može završiti samo tako što će Srbija priznati Kosovo i prestati da pretenduje na kontrolu nad severom, dok će Kosovo obezbediti sva prava građanima svih nacionalnosti i omogućiti im dostojanstven život. Nažalost, mislim da se ni jedno ni drugo neće desiti sve dok ne dođe do promene vlasti i na Kosovu i u Srbiji”, mišljenja je Stakić.

Vrijeme prekrajanja granica je prošlo

Istraživač u Institutu za demokratiju Societas Civilis i član savjetodavne grupe za Balkan u Evropi Zoran Nečev, koji je također doprinio izvještaju EUISS-a, najviše dijelu koji se odnosi na pozitivni scenario, vjeruje u reformne sposobnosti zemalja Zapadnog Balkana, iako postoje trenuci, kako kaže, kada sumnja u želju političkog vodstva da implementira reforme na pravi način.

“Ovo su dugoročni scenariji i na taj način ih treba posmatrati. Ovdje bi možda istakao da, ako Srbija ne riješi bilateralni spor s Kosovom i ne nastavi sprovoditi reforme koje su vezane za EU, pogotovo u području vladavine prava, Albanija i Makedonija bi lako mogle napredovati i stići trenutne ‘predvodnike'”, kaže Nečev, koji odgovore daje u ličnom svojstvu, za Al Jazeeru.

Kako bi se desio prvi scenario, ističe Nečev, sve strane moraju napredovati, kako bi ugledale svjetlo dana.

Kaže kako se EU mora izunutra reformirati, a zemlje Zapadnog Balkana proizvesti pozitivne i opipljive rezultate u vladavini prava i drugim političkim područjima, te riješiti bilateralne sporove.

To je, smatra, moguće i “svima je u interesu da stvari idu naprijed”.

Sve je moguće

Nečev kaže da je svaki scenario moguć, uključujući i onaj najgori.

“Mi smo vidjeli i iskusili u ovom dijelu Evrope da je za to potrebno malo. Ne želim razmišljati na ovaj način. Mislim da su zemlje Zapadnog Balkana iskreno zainteresiran za EU, barem njihovi građani. Sporazum o imenu između Makedonije i Grčke i način na koji je postignut bi mogao biti put za druge bilateralne sporove na Balkanu. Strane moraju stvoriti povjerenje i biti spremne da čine kompromise, a rješenja će se na kraju pojaviti na horizontu. Bez povjerenja je teško doći do rješenja. Ovo je također relevantno za bilateralni spor između Kosova i Srbije”.

Vrijeme prekrajanja granica, kaže on, je prošlo i niko ne želi probuditi duhove prošlosti.

“Pristupanje Evropskoj uniji znači da će sve te zemlje morati srušiti granice između njih. O tome se radi kada govorimo o Schengenu”.

Zapadni Balkan, zaključuje Nečev, će jedino onda biti miran kada granice postanu nebitne.

Izvor: Al Jazeera