Trump i šest najvećih slučajeva ‘curenja podataka’

Curenje podataka iz Bijele kuće predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i naljutilo je i potkopalo svoga trenutnog domaćina i njegovu administraciju (AP)

Ovo postaje skoro svakodnevno dešavanje. Curenje podataka iz Bijele kuće predsjednika SAD-a Donalda Trumpa i naljutilo je i potkopalo svoga trenutnog domaćina i njegovu administraciju.

No, autorski članak u New York Timesu od srijede, u čijem potpisu se navodi neimenovani visokopozicionirani zvaničnik koji žestoko kritizira Trumpa, curenje podataka diže na novi nivo.

Curenje podataka nije ništa na adresi 1600 Avenija Pennsylvania. Ministarstvo pravde predsjednika Richarda Nixona na sud je poslalo New York Times i Washington Post zbog dokumenata iz Pentagona, „procurjelih“ dokumenata koji su pokazivali kako SAD ima sumnje oko svoje vojne intervencije u Vijetnamu.

Bijela kuća, dok je u njoj bio George W Bush, bila je potresena skandalom oko identiteta agentice CIA-e Valerie Plame koji je bio dat medijima nakon što je njen muž kritizirao opravdanje administracije zbog invazije na Irak 2003. godine.

No, posljednji tekst u Timesu je bez presedana, nešto što je ovaj list istakao u uvodu teksta. On je uslijedio nakon 20 mjeseci stalnih objava koje i dalje iznenađuju.

Šest najpoznatijih slučajeva curenja podataka iz Trumpove Bijele kuće slijedi:

1. Michael Flynn razgovara sa Rusima

Nije prošao ni mjesec dana njegova predsjednikovanja, Trump je bio primoran otpustiti njegova savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna.

Cijela kontraverza je počela nakon objave podataka u medijima kako je Flynn razgovarao sa ruskim ambasadorom tokom vremena tranzicije između izbora i inauguracije, a ta je interakcija izazvala pitanja o nepodesnim kontaktima Trumpova tima sa stranim vladama.

Sedmicama su Trump i Bijela kuća negirali kako je Flynn ikada razgovarao sa ruskom Vladom. Čak je i potpredsjednik Mike Pence tokom gostovanja u TV kući CBS to negirao.

No, curenje podataka nisu prestalo i Bijela kuća je bila primorana priznati kako je Flynn razgovarao sa Rusima, potez koji je kasnije pozdravio Trump tokom novinske konferencije 16. februara 2017. godine. Trump se javno žalio oko broja procurjelih informacija o ovoj priči kazavši kako je to „nezakonit proces i mediji se trebaju sramiti“.

Flynn je kasnije priznao krivicu za laganje FBI-ju tokom istrage da li su se Rusi miješali u predsjedničke izbore 2016. godine.

2. Trump naziva Afriku ‘usr..om rupom’

Riječ je o jednoj izjavi „na brzinu“ koja je odjeknula širom svijeta. Tokom sastanka iza zatvorenih vrata u Bijeloj kući u januaru sa zakonodavcima iz redova Republikanaca i Demokrata o imigraciji, Trump je izazvao žestoke reakcije svjetskih lidera nakon što je procurjela njegova izjava sa te diskusije.

Trump je navodno naglas upitao: ‘Zašto primamo sve te ljude iz koji dolaze iz ‘usr..ih rupa’? Kako su kazali ljudi koji su bili na sastanku, Trump je govorio o Africi, El Salvadoru i Haitiju. On je navodno i upitao zašto SAD ne prima više ljudi iz država kao što je Norveška, napisao je Washington Post o tom sastanku.

Demokratski senator Dick Durbin, koji je bio prisutan, potvrdio je te izjave novinarima i dodao kako je to Trump „u više navrata“ izjavio.

Drugi to negiraju, ali nije bitno.

Osude su bile brze, protivnici su kazali kako su te Trumpove izjave „rasističke“ i primorali su Trumpa da pojasni kako je, iako je koristio „oštar“ jezik tokom sastanka, nikada nije rekao „usr..e rupe“.

3. Vatra i bijes

Već ima i bit će još mnogo knjiga o Trumpovoj administraciji. No, najveća bomba od njih desila se u januaru kada je na police knjižara došla „Vatra i bijes“ Michaela Wolffa, godinu dana nakon Trumpovog preuzimanja vlasti. Mjesecima prije objave knjige, Wolff je imao vanredan pristup Bijeloj kući i u knjizi se nalaze i zvanični i procurjeli razgovori sa nekim od vodećih ađutanata predsjednika.

Sve u svemu, „Vatra i bijes“ oslikava Bijelu kuću u stalnom haosu sa zabijanjem noževa u leđa i frakcijskim svađama kojima nije svjedočio, već ih je Trump navodno i ohrabrivao.

Predsjednik ju je nazvao „folirantskom knjigom“ i „punom laži“. U jednom njenom dijelu nalazi se razgovor sa bivšim glavnim savjetnikom Steveom Bannonom koji je sastanak iz juna 2016. između Donalda Trumpa mlađeg i Rusa sa vezama sa Kremljem „izdajničkim“. Bannon se kasnije javno izvinio zbog ovih komentara.

4. Trumpovi razgovori sa Meksikom i Australijom

U avgustu 2017. godine, Washington Post je objavio dvije odvojene „procurjele“ konverzacije Trumpa i lidera Meksika i Australije. Umjesto da negiraju da su ovi se razgovori ikada desili, zvaničnici Bijele kuće su radije napali Post zbog objave. Transkripti otkrivaju rane predsjednikove pokušaje da promijeni američki trgovinski odnos sa Meksikom i njegovu zabrinutost o imidžu kroz veliki broj drugih stvari.

Tokom razgovora sa bivšim predsjednikom Meksika Enriquem Pena Nietom, Trump je istakao svoje najveće obećanje iz kampanje o izgradnji zida duž američko-meksičke granice i kako će natjerati Meksikance da tu građevinu plate.

Pena Nieto je Trumpu poručio kako njegova država nikada neće platiti izgradnju zida.

„Ovo ne možeš reći novinarima. Mediji to neće prestati pisati i ja sa tim ne mogu živjeti“, rekao mu je Trump.

U razgovoru sa bivšim premijerom Australije Malcolmom Turnbullom, Trump je govorio o dogovoru koji je napravio njegov prethodnik Barack Obama oko dozvole da neke izbjeglice, koje drži Australija, primi u SAD.

„Ovo pokazuje da sam glupan“, rekao je Trump Turnbullu u žestokom okršaju. „Ja sam najveća osoba na svijetu koja ne želi pustiti ljude u državu“. Kasnije je Turnbullu kazao kako je njihov razgovor bio „najneugodniji poziv tokom cijelog dana.“

5. Comey i Trump – sukobljeno curenje podataka

Maja 2017. godine, Trump je otpustio direktora FBI-a Jamesa Comeyja čiji su agenti istraživali predsjednikovu kampanju oko nepodesnog, i potencijalno nezakonitog, kontakta sa ruskom Vladom tokom izbora 2016. godine.

Kako se Trump našao na furioznom udaru zbog otkaza i optužbi za ometanje pravde, zaprijetio je kako će objaviti „snimke“ njegovih razgovora sa Comeyjom. Za nekoliko dana, procurjela je priča kako je, dok je Comey još bio direktor FBI-ja, Trump od njega tražio da obustavi istragu o Flynnovim kontaktima sa Rusima.

Mjesec dana kasnije, tokom saslušanja Obavještajnog komiteta Senata, Comey je kazao kako je, zapravo, on bio onaj koji je medijima dao dokument o razgovoru sa kojeg je skinuta oznaka tajnosti nakon što mu je Trump prijetio „snimkama“. Comey je naveo kako je to uradio jer se nadao kako će to dovesti do imenovanja specijalnog vijeća koje bi istražilo sve veći broj optužbi da su zvaničnici Trumpove kampanje bili u dosluhu sa Moskvom.

To je upravo ono što se desilo.

Manje od sedmice dana kasnije, bivši direktor FBI-ja Robert Mueller je imenovan za taj posao. Njegova istraga je uhvatila četiri zvaničnika Trumpove kampanje i dovela do optužnica protiv 20-ak ruskih građana.

Bijela kuća je ranije priznala, suprotno od Trumpovih tvrdnji, kako nema „snimaka“ razgovora sa Comeyjom.

6. Trump otkriva susret sa Kimom Jong-unom

Jedna od tema koja se najviše zaobilazi u ovoj određenoj administraciji je to kako često podaci dolaze ne samo iz Bijele kuće, već iz samog Ovalnog ureda. Za razliku od drugih administracija, predsjednik jedva čeka da bude prva osoba koja otkriva velike novosti, često preko Twittera, bez obzira na važnost.

Jedan od takvih slučajeva je iznenađujuće otkriće kako će se Trump susresti sa sjevernokorejskim liderom Kimom Jong-unom. U martu je južnokorejska delegacija došla u Bijelu kuću da prenese informacije o susretu sa sjevernokorejskom Vladom sa kojom SAD nema zvanične diplomatske odnose. Ono što mnogi novinari tada nisu znali jeste sa su oni donijeli poruku od Kima za Trumpa.

U iznenadnom istupu tog poslijepodneva, Trump se pojavio u sobi za brifinge što je neobičan potez čak i za njega. On je sa nekoliko zbunjenih novinara izjavio kako će biti veliko saopćenje Južnokorejaca tokom dana.

I tako te noći je južnokorejska delegacija došla iz Zapadnog krila i rekla svijetu podatke o zahtjevu za historijski susret sa Kimom.

Trump je 12. juna postao prvi aktuelni američki predsjednik koji se susreo sa sjevernokorejskim liderom kada su se rukovali on i Kim u Singapuru.

Izvor: Al Jazeera