Trump odustajanjem od TPP-a prijeti svjetskoj ekonomiji

Odlukom da isključi Sjedinjene Američke Države iz Transpacifičkog sporazuma (TPP) o slobodnoj trgovini novi predsjednik Donald Trump ispunio je, na nevjericu ekonomskih analitičara, jedno od mnogobrojnih predizbornih obećanja, koja su tumačena kao čisti populizam. Ali, nakon što je potpisao dekret o povlačenju svoje zemlje iz TPP-a Trump je pokazao kako će ekonomsku politiku graditi na protekcionizmu američkih proizvoda i zatvorenosti američkog tržišta, čime je narušio dugogodišnju doktrinu ekonomskog globalizma, koju su, paradoksalno, promovirale i širile upravo Sjedinjene Države.

Transpacifički trgovinski sporazum obuhvatao je 12 zemalja čije su sabrane ekonomije imale učešće u 40 posto svih ekonomskih aktivnosti na svijetu. Njegovi zagovornici tvrde da takva vrsta sporazuma, u pravilu, donosi ekonomski rast, dok protivnici neograničene i slobodne trgovine zastupaju stajalište da donosi opću deregulaciju ekonomskih i poslovnih pravila i, kao krajnju posljedicu, korist samo multinacionalnim kompanijama.

Ugrožen interes multinacionalnih korporacija

Glavni i odgovorni urednik portala CAPITAL.ba Siniša Vukelić u razgovoru za Al Jazeeru kaže da su mnogi zagovornici laissez faire ekonomije bili zatečeni Trumpovom odlukom, koja će, i pored ogromne nepopularnosti novoizabranog predsjednika SAD-a, najviše ugroziti interese velikih, multinacionalnih korporacija, veoma nesklonih poštivanju lokalnih zakonskih propisa i regulativa.

“Predsjednik SAD-a je napuštanjem TPP-a napravio prvi korak za koji su mnogi vjerovali da će biti posljednji, ako ga uopšte i bude. To je ugrožavanje interesa najvećih američkih korporacija koje su u TPP-u vidjeli veliku priliku za širenje na tržišta koja su im do sada bila ograničena zbog zakonskih propisa matičnih država, poput zaštite zdravlja građana, ekonomske stabilnosti i životne sredine. TPP omogućava velikim investitorima zaštitu njihovih interesa i profita iznad lokalnih propisa. Dobra strana koja se očekivala je pad cijena proizvoda i usluga, ali to bi bilo po cijeni koju građani zemalja potpisnica ne bi platili u dolarima”, kaže Vukelić.

Ekonomski analitičar iz Tuzle Admir Čavalić svako ograničavanje slobodne međunarodne trgovine smatra štetnim za razvoj globalnih ekonomskih kretanja, a odustajanje SAD-a od TPP-a vidi kao pokušaj da se odbaci paradigma trgovinskog djelovanja, koju je upravo ta zemlja godinama propagirala. Osim toga, misli da će izlazak SAD-a otvoriti prostor Kini za snažnije trgovinsko takmičenje u ekonomskoj sferi u kojoj je dominantna sila bila Amerika. Nakon odustajanja od učešća u trgovinskoj uniji Sjedinjenim Državama ne preostaje ništa drugo osim da sa svakom zemljom ponaosob dogovore nove trgovinske odnose.

Šteta po globalnu ekonomiju

“Pretpostavka je da će Trump težiti bilateralnoj suradnji i trgovinskim pritiscima na pojedine države poput Meksika. Također, ovaj potez dodatno otvara prostor za trgovinsku dominaciju Kine, koja je tradicionalno bila protiv TPP-a. Sve u svemu, realno je očekivati određene štete po globalnu ekonomiju, kao i nove modalitete trgovinske suradnje, koji bi trebali biti alternativa velikim trgovinskim zonama. Naravno, sve navedeno prvenstveno se veže za SAD, jer je sada već izvjesno da postoji zainteresovanost ostalih država za očuvanje TPP-a, dok se EU trgovinska zona neupitno širi, čemu svjedočimo u posljednjih nekoliko dana u Bosni i Hercegovini, shodno primjeni adaptiranog SSP-a.”

Promjena ekonomske doktrine najjače ekonomije svijeta sigurno će imati dalekosežne posljedice na svjetskim tržištima.

Sagovornici Al Jazeere ovaj potez nove američke administracije različito tumače. I dok Vukelić tvrdi da TPP neće preživjeti odustajanje SAD-a od principa slobodne trgovine, Čavalić je na stanovištu da će dugoročno izolacionizam i protekcionizam privredi Sjedinjenih Država donijeti veće gubitke nego koristi.

Kao slabost odluke novog predsjednika SAD-a Vukelić vidi njegovo potencijalno neshvatanje koliku moć multinacionalne korporacije imaju. To je moć koju će vjerovatno iskoristiti da opovrgnu odluku bude li se kosila s njihovim interesima.

Loše posljedice protekcionizma

“Izlazak SAD-a iz TPP-a je udarac koji će ovaj sporazum teško preživjeti. Kada najveći partner i inicijator okrene leđa, ostalima ostaje samo da slijede njegov primjer ili da naprave svoj sporazum, koji više nikada neće biti isti bez ogromnog američkog tržišta, a vjerovatno će morati pretrpjeti znatne izmjene, jer druge zemlje koje su zastupale drugačije stavove nisu željele ili mogle da se u prethodnoj fazi suprotstave jakoj Americi. Ovaj potez Trumpa može naštetiti megakorporacijama SAD-a pod uslovom da predsjednik SAD-a definitivno ostane pri stavu da je on štetan. No, elitne kompanije neće se tako lako predati. Borba tek predstoji”, jasan je Vukelić.

Čavalić je, s druge strane, veoma nepokolebljiv u uvjerenju da će Trumpov izolacionizam biti sasvim kratkog trajanja i da će njegova odluka vjerovatno biti revidirana pod pritiskom interesa slobodne međunarodne trgovine.

“Zatvaranje i protekcionizam na dugi rok nemaju pozitivan utjecaj na ekonomiju. Naprotiv, negativno utječu na ekonomski rast i razvoj. Jedini korisnici protekcionističkih politika jesu pojedine zaštićene industrije koje uživaju protekciju. Protekcionizam može postojati samo u teoriji, dok u realnosti protekcionističke prakse dovode do suvišnog troška, prije svega kod potrošača i izloženih proizvođača. Tako se već sada prave procjene da će Trumpovo sačuvano radno mjesto koštati do deset puta više od iznosa koliko bi radnik zaradio za godinu dana. Problem je što se ti troškovi distribuiraju širom ekonomije i u konačnici najvidljivije pogađaju siromašne građane i mala poduzeća (koja ne mogu nabavljati jeftiniju robu iz inostranstva). Vjerujem da će Trumpov merkantilizam biti kratkog vijeka, jer SAD, ali i svjetska ekonomija zavise od daljnje liberalizacije međunarodne trgovine. Sve ostalo ugrožava ekonomski rast i vodi do stvarnog gubitka poslova. Također, treba biti svjestan da ove ekonomske politike, za razliku, npr., od najave smanjivanja poreza ili ukidanja Obamacarea, nemaju ideološku pozadinu, već su rezultat prostog političkog populizma”, zaključuje Čavalić.

Budućnost trgovinskih sporazuma

Izlaskom SAD-a iz TPP-a otvara se mogućnost za šire i strukturalnije promjene u svjetskim trgovinskim tokovima, a pitanje koje svi ekonomski stručnjaci danas sasvim legitimno postavljaju jest kakva je budućnost drugih trgovinskih sporazuma koje su Sjedinjene Američke Države potpisale ili za koje se bore da budu uspostavljeni. Sagovornici Al Jazeere i o ovom pitanju imaju oprečna mišljenja.

Čavalić smatra da Trumpovo ponašanje donosi neizvjesnost u trgovinske procese koji su u proteklim decenijama gotovo cijeli svijet objedinili u jednu trgovinsku zajednicu. Veliki izazov otvara se pred Evropskom unijom, koja ostaje na stanovištu da slobodna trgovina generira ekonomski rast. Bosna i Hercegovina i regija, ističe, zavise od ekonomskog ponašanja EU-a, pa će stoga, vjerovatno, svoju ekonomsku politiku oblikovati ugledajući se na zemlje Evropske unije.

“Pored NAFTA sporazuma, sada će fokus interesovanja javnosti biti usmjeren na famozno Transatlantsko trgovačko i investicijsko partnerstvo (TTIP). Vidjet ćemo kakva će Trumpova politika biti po pitanju TTIP-a te da li će EU imati unutarnje snage i jedinstva da sačuva ovu trgovinsku inicijativu. Budućnost ovog sporazuma od izuzetne je važnosti za ekonomiju EU-a, posljedično i Bosne i Hercegovine kao države koja teži eurointegracijama. Ono što je bitno napomenuti jest da, za razliku od SAD-a, EU nastavlja s liberalizacijom trgovine sa zemljama koje teže integraciji u Uniju, gdje spada i Bosna i Hercegovina. Zbog toga treba očekivati daljnji razvoj trgovinskih odnosa između EU i Bosne i Hercegovine te otvaranje tržišta od oko 500 miliona za naše proizvode. Za razliku od SAD-a, EU je naš prirodni trgovinski partner i već sada čini gotovo dvije trećine naših trgovinskih odnosa. Naša ekonomska budućnost prije svega zavisi od EU-a i odnosa političkih snaga unutar EU-a. Također, za malu državu poput Bosne i Hercegovine, liberalizacija i otvaranje tržišta jest ekonomski imperativ, bez ikakve alternative. Ekonomska praksa pokazala je da su upravo male ekonomije, poput naše, najviše profitirale od ukidanja trgovinskih barijera”, zaključuje Čavalić.

Suprotstavljanje poslovnim elitama

Vukelić, s druge strane, Trumpovu odluku razumijeva kao čin suprotstavljanja poslovnim elitama i u tom svjetlu, uz određenu sumnju, izražava nadanje da će polučiti samo pozitivne efekte.

“Indirektna, ali velika korist jest upravo to suprotstavljanje predsjednika SAD-a poslovnoj eliti, koja je svih prethodnih decenija imala veliki uticaj na odluke zvaničnog Vašingtona. Paradoks je da je takvu odluku trebao donijeti predsjednik koji je i sam pripadnik te iste elite. Što se tiče posljedica na ostatak svijeta, one će prvo biti vidljive kroz pad indeksa na svjetskim berzama.”

Transpacifički trgovinski sporazum zamišljen je da bude protivmjera rastućem kineskom ekonomskom utjecaju i ima za cilj uspostaviti pravila trgovanja za 21. vijek. Sporazum je potpisalo 12 zemalja: Australija, Brunej, Čile, Japan, Kanada, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Peru, SAD i Vijetnam. Transpacifičkim partnerstvom trebale su biti otklonjene trgovinske barijere i olakšano investiranje. TPP predviđa i znatno otvaranje tržišta poljoprivrednih proizvoda Kanade, SAD-a i Japana. Najavljenim izlaskom Sjedinjenih Država, najjačeg partnera unutar grupacije zemalja potpisnica sporazuma, postojanje trgovinske unije dovedeno je u pitanje.

Izvor: Al Jazeera