Trumpove carine: ‘Svako protiv svakog’ ili koordinirani odgovor?

Sjedinjene Američke Države ne razlikuju prijatelje i neprijatelje kada su u pitanju nove carinske tarife na čelik i aluminij, a svijet se pita da li će spor eskalirati u bitku ‘svako protiv svakoga’ ili će pogođeni koordinirano odgovoriti na mjere koje je poduzeo predsjednik Donald Trump.

Trump je, naime, realizirao svoju dugo najavljivanu prijetnju da će uvesti trajne carinske tarife od 25 posto na čelik i 10 posto na aluminij uvezen iz Evropske unije, Meksika i Kanade i tako nastavio sa svojom politikom ugrožavanja transatlantskih veza i već uspostavljenih trgovinskih odnosa.

Strah od globalnog trgovinskog rata postoji, a pitanje koje će odrediti smjer kojim će se spor kretati je to do koje mjere će američki predsjednik Trump nastaviti sa sprovođenjem protekcionističke-suverenističke politike.

Vodeći ekonomista Centra za evropske studije u Briselu Fabian Zuleeg ističe da je sigurno da će Evropska unija reagirati.

“Ta reakcija će biti u legalnom okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Najveća opasnost je moguća eskalacija kroz američkog predsjednika Donalda Trumpa, ako budu pogođene važne ekonomske grane kao što je automobilska industrija ili ako budu pogođene zemlje kao što je Kina. Onda bi prijetio svjetski trgovinski rat, a to ozbiljno dovodi u opasnost globalni multilateralni sistem“, kaže Zuleeg za Al Jazeeru.

Transatlantske veze i dalje jake

Zemlje bi se, dodaje, zajedno trebale založiti za multilateralni sistem, ali upitno je, kaže, da li se na taj način Trump može zaustaviti. 

“Pretpostavljam da bi on tek onda nešto promijenio kada bi njegove izborne grupe u SAD-u bile pogođene i kada bi se to odrazilo na njegovu politiku. Ne treba pretjerivati, transatlantske veze su i dalje jake i sa Trumpom u Bijeloj kući. Ali opasnost da politika “Amerika na prvom mjestu“ dugoročno oslabi veze, u svijetu u kojem su se nacionalisti podigli, je sigurno velika. Treba pričekati i vidjeti koliko će fenomen Trump ostati na vlasti“, smatra Zuleeg.

Direktor Centra za međunarodnu ekonomiju na Ifo institutu u Minhenu Gabriel Felbermayr pojašnjava za Al Jazeeru kako bi trebao izgledati odgovor Evropske unije na, kako kaže, “kaznene carine američke vlade na čelik i aluminij koje se ne sastoje od svih trgovinskopravnih mogućih carina, ali od skoro svih ekonomskih i političkih carina odmazde“.

Takav odgovor bi po njemu trebao zadovoljiti tri cilja.

“Prvo bi se trebao osloniti na postupak arbitražnog spora WTO-a, onda bi trebao dati konstruktivan doprinos odbrani multilateralnog trgovinskog poretka i izbjeći korake koji se odnose na pojedinačne članice WTO-a, a onda bi trebao biti i u sferi interesa Evropske unije. Prvi cilj je Evropska komisija već uzela u vizir. Ona je tužila SAD WTO-u i želi da se kaznene carine pokažu kao neopravdane ‘safeguard’ mjere, jer za to potrebno činjenično stanje iznenadnog rasta američkog uvoza čelika i aluminija fali. Kako bi se postigao drugi cilj, Evropska unija se mora odreći refleksa koji je tipičan u trgovinskoj diplomatiji. To je “tit for tat“ kazna ili negativni reciprocitet. Evropska unija bi svaki odgovor trebala osloboditi od reakcije iz mržnje zbog predsjednika Trumpa. Zbog toga te mjere ne smiju biti usmjerene na SAD, nego na sve partnere u svijetu. Treba se pratiti klasična premisa najpovlaštenijeg tretmana, onako kako to priliči trgovinskom poretku postratnog perioda. Za ovo nisu potrebni pregovori, nešto kao TTIP “light“ s SAD-om, koje bi predsjednik Trump ionako odbio, jer ne može biti siguran da bi zahvaljujući takvom dogovoru američki neto izvozi ušli i u najmanje sektore“, kaže Felbermayr za Al Jazeeru.

Ignoriranje Trumpovih kaznenin carina

Evropska unija je, kaže on, gospodar svoje trgovinske politike sve dok god, jednostrane, bez pregovora poduzete mjere, odgovaraju standardima WTO-a.

“Te mjere trebaju ojačati ekonomiju EU-a, ispuniti taj treći cilj. Ako EU u dolazećem vremenu tehnoloških promjena, koje pokreće digitalizacija, želi postati ekonomski jača i ako želi osigurati međunarodnu konkurentnost, mora jednostrano smanjiti uvozne carine. Najbolje bi bilo to uraditi na način “across the board“, na sve produkte određeni postotak. Onda bi njene carine koje se stvarno primijenjuju pale ispod nivoa dogovorenih carina koje su ispregovarane tokom Urugvajske runde prije 25 godina. To je uradilo već mnogo trgovinskih partnera, prije svega iz zemalja u razvoju. EU može i smanjiti neke carine koje su posebno visoke, kako bi smanjila povlastice koje imaju različiti nivoi u proizvodnom procesu. Visoke carine EU-a na gotova vozila ili niske carine na dijelove vozila štite proces montaže, koji će u tehnološkom vremenu  koje vodi do električnih vozila izgubiti na važnosti, jer će veliki broj dijelova biti moguće instalirati mehanički i jer će konkurentnost u proizvodnji dijelova vozila, kao što su baterije, postati važnija. Za Evropsku uniju kao mjesto u koje će se izvoziti ovo može biti jako važno, jer uvozne carine ne djeluju samo kao porez na prihode potrošača, nego i kao porez na izvoz. Za razliku od predsjednika, Kina je to shvatila, pa je najavila da će velike poreze na vozila do 1.7. 2018 jednostrano smanjiti za deset procentnih poena na 15 posto“.

EU bi, isitiče on, mogla pokazati i veću ambiciju, pa smanjiti carine za sve sve partnere.

“Tako bi jednostavno ignorirala kaznene carine predsjednika Trumpa. Ništa ne bi bilo toliko dobro za funkcija uzora u multilateralnom trgovinskom poretku koji je baziran na pravilima i ekonomiju EU-a kao takav korak“.

Ekonomski analitičar iz Hrvatske Damir Novotny kaže da je američki predsjednik Trump odlučio izvršiti svoja ”suverenistička” predizborna obećanja i američku ekonomiju ”zaštititi” carinskim barijerama.

“Na prvi pogled to može biti prihvatljivo biračima predsjednika Trumpa, koji su uvjereni da radnim mjestima u SAD-u prijeti opasnost od globalnih ponuđača. Međutim, uvođenje carinskih barijera će imati za neposrednu posljedicu rast unutrašnjih cijena što će najviše osjetiti upravo niža srednja klasa stanovnika SAD koji su glasali za Trumpa“, navodi Novotny.

Nadmudrivanje neće trajati dugo

Budući da u današnjem globaliziranom ekonomskom okruženju nije moguće voditi ”suverenističku” politiku, odnosno politiku zatvaranja u vlastite granice, ističe on, vrlo vjerojatno će Trump ipak morati popustiti pod pritiskom rasta unutrašnjih neravnoteža.

Novotny smatra da zbog toga nadmudrivanje između SAD-a i ostatka svijeta neće trajati dugo.

“EU je već najavila uvođenje carina na više stotina proizvoda iz SAD-a, Kanada i Meksiko će vjerojatno slično reagirati. EU i Kanada su pri tome u povoljnijem položaju budući da uvoze brojne proizvode iza kojih stoje velike multinacionalne korporacije koje će vršiti pritisak na Trumpa“.

Novotny, kao i Zuleeg, smatra da su, iako uvođenjem protekcionističkih mjera Trump testira strpljenje svojih  transatlantskih saveznika, vojne i političke veze između SAD i EU dublje i dugotrajnije od mandata jednog predsjednika.

Carine koje uvodi Trump, zaključuje on, se protive pravilima i sporazumima WTO-a koji su postignuti kroz nekoliko rundi pregovora, pa se u tom  smislu mogu smatrati ”nezakonitima” jer poništavaju međunarodne sporazume.

Izvor: Al Jazeera