Trumpove klimatske poluistine

Bilo bi lijepo da je predsjednik odvojio par minuta da se informiše o Pariskom sporazumu, piše autor (AP)

Kada je biznismen Donald Tramp rešio da se kandiduje za republikanskog kandidata za predsednika, američki mediji nisu mu davali velike šanse da će proći nominaciju, a kamoli da će postati predsednik najmoćnije države na svetu. Tokom kampanje neretko je bio predmet medijske sprdnje pre svega zbog odnosa koji je imao prema drugim republikanskim kandidatima za nominaciju.

Tek godinu i par meseci nakon što je počela kampanja za izbor partijskih kandidata, a potom i predsednika, niko u SAD-u, a ni u ostatku sveta više se ne smeje. Donald Tramp je predsednik. Čovek sa misijom da učini “Ameriku ponovo velikom” bez obzira na cenu koja će biti plaćena.

Poslednja u nizu odluka predsednika Trampa koja je šokirala svet je da se Sjedinjene Države povuku iz Pariskog sporazuma o klimi. Taj sporazum postignut je 12. decembra 2015. godine. Potpisale su ga sve zemlje članice UN-a sa izuzetkom Nikaragve i Sirije, a ratifikovalo ga je 146 zemalja.

Sporazum se bavi smanjenjem takozvanih gasova staklene bašte kako bi se omogućilo da zagrevanje planete ostane značajno ispod 2 stepena Celzijusa, što se inače smatra tačkom bez povratka, odnosno momentom kada ćemo moći da učinimo malo, ili gotovo ništa, da klimatske promene učinimo reverzibilnim.

Govor predsednika SAD-a kojim je objavio da njegova zemlja napušta Pariski sporazum bio je u najmanju ruku skandalozno neistinit i potkrepljen poluistinama. “Izabran sam da budem predsednik građana Pitsburga, a ne Pariza”, rekao je tada predsednik Tramp. I to bi bilo sasvim u redu kada bi se Pitsburg i SAD nalazili na Marsu, a ne na Zemlji. Predsednik Tramp uspeo je da izostavi činjenicu da stanovništvo SAD-a čini četiri posto svetske populacije, a da proizvodi jednu trećinu ugljen-dioksida na planeti.

SAD – najveći zagađivač po glavi stanovnika

Predsednik SAD-a ustvrdio je tada da su najveći zagađivači na planeti Kina i Indija, što nije tačno.

Najveći zagađivač na planeti jeste Kina sa 10 kilotona ugljen-dioksida proizvednog na godišnjem nivou. Drugi je SAD sa pet kilotona ugljen-dioksida. Ipak, SAD je najveći zagađivač planete po glavi stanovnika. Kina godišnje po glavi stanovnika proizvede 7,7 tona ugljen-dioksida, a SAD 16,1 tona.

Predsednik SAD-a, Pariski sporazum okarakterisao je kao još jedan u nizu loših sporazuma koji je potpisala administracija predsednika Baraka Obame, “koji šteti Sjedinjenim Državama i eksluzivno je na korist drugim državama, ostavljajući na taj način američke radnike da apsorbuju troškove tog sporazuma u smislu izgubljenih radnih mesta, smanjenih plata, zatvorenih fabrika i drastično smanjenoj proizvodnji”. Još jedna neistina, a bilo bi lepo i da je predsednik odvojio par minuta da se informiše o onome o čemu je govorio.

U redu je da se predsednik obraća delu svoje biračke baze, rudarima, kojima je i obećao ponovno otvaranje rudnika, ali nažalost ponovo bez činjenica i baratanjem poluistinama.

Naime, svaka zemlja potpisnica Pariskog sporazuma sama donosi propise i planove za smanjenje gasova staklene bašte i o njihovoj implementaciji podnosi redovne izveštaje. Sporazum ne predviđa mehanizam prinude niti prisiljava zemlje potpisnice na precizne ciljeve u vremenski zadatim rokovima. Dakle, sve je na zemljama potpisnicama pa je svoje ciljeve u pogledu emisije gasova staklene bašte predsednik SAD-a mogao da usaglasi sa svojom ekonomskom politikom.

Predsednik dalje tvrdi da će “Kini biti dozvoljeno da izgradi stotine novih termoelektrana na ugalj… Indiji će biti dozvoljeno da udvostruči proizvodnju uglja do 2020. Razmislite, Indija ce udvostručiti proizvodnju uglja, a mi bi smo trebali da se rešimo naše proizvodnje. Čak i u Evropi dozvoljavaju gradnju novih termoelektrana na ugalj.”

Zanemario činjenice

U redu je da se predsednik obraća delu svoje biračke baze, rudarima, kojima je i obećao ponovno otvaranje rudnika, ali nažalost ponovo bez činjenica i baratanjem poluistinama.

Dakle evropski proizvođači električne energije obavezali su se da se u Evropi posle 2020. godine više neće graditi elektrane koje za gorivo koriste ugalj. Osim toga, zemlje članice EU-a od 1990. do 2015. godine potrošnju uglja smanjile su za 47 posto, a proizvodnju u istom periodu za 74 posto. Ono što Tramp neće da kaže svojim građanima je da je u Nemačkoj 2016. godine 40 posto električne energije proizvedeno iz obnovljivih izvora energije, u Italiji 38 posto, a Portugal je još 2010. godine 50 posto električne energije proizvodio iz obnovljivih izvora energije.

Sto se Kine tiče, njen problem je broj stanovnika. Ta zemlja je u 2013. godini proizvela 20 posto električne energije iz obnovljivh izvora. Kina proizvodnju struje iz obnovljivih izvora energije tretira kao pitanje energetske sigurnosti. Ona je najveći proizvođač solarnih panela na svetu, a šest kompanija koje se bave njihovm proizvodnjom imaju ukupnu vrednost od 15 milijardi dolara. Do 2020. godine Kina je planirala da 210 gigavata struje bude proizvedeno uz pomoć vetrogeneratora. Tome treba dodati još 240 gigavata koji se proizvede na hidroelektranama. Sektor proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u Kini raste brže nego sektori proizvodnje energije iz fosilnih goriva i nuklearne energije zajedno.

Predsednik Francuske Emanuel Makron pozvao je sve naučnike, istraživače i inžinjere koji u SAD-u rade u sektoru obnovljivih izvora energije i klimatskih promena da dođu u Francusku, parafrazirajući Trampov izborni slogan.

Predsednik SAD-a takođe tvrdi da će izlazak iz Pariskog ugovora omogućiti Amerikancima nova radna mesta. Ono što nije rekao jeste da sektor obnovljive energije u svetu danas zapošljava 8.100.000 ljudi. U državi čiji je predsednik broj zaposlenih u sektoru obnovljivih izvora enregije u 2016. godini porastao je za šest posto, a broj zaposlenih u porizvodnji nafte i gasa pao je za 18 posto.

Rast broja zaposlenih u sektoru obnovljivih izvora energije je činjenica da je cena proizvodnje u tom sektoru u značajnom padu. Solarni paneli nisu nikada bili jeftiniji, pa ne čudi da je proizvodnja solarne energije globalno u prošloj godini porasala za 50 posto. Energija proizvedena iz obnovljivih izvora sada je jeftinija u 30 zemalja sveta. U međuvremenu Indija je pred sebe stavila zadatak da do 2030. godine svi automobili u toj zemlji budu na električni pogon, što će emisiju štetnih gasova u toj državi smaniti za 35 posto.

Odluka SAD-a da izađe iz Pariskog ugovora jeste šokantna, ali ne i iznenađujuća. Ostatku sveta ostalo je da zbije front u borbi da očuvaju život na planeti kakav znamo. Predsednik Francuske Emanuel Makron pozvao je sve naučnike, istraživače i inžinjere koji u SAD-u rade u sektoru obnovljivih izvora energije i klimatskih promena da dođu u Francusku, parafrazirajući Trampov izborni slogan. Od juče svi zainteresovani za preseljenje u Francusku mogu da pronađu više informacija i na web stranici “Make our planet great again” (Učinite našu planetu ponovo velikom).

Predsednik Tramp spada u onu grupu ljudi koja istinski veruje da su klimatske promene zavera i prevara. Jer leta su topla, zime su hladne i gde su te promene?Možda će ih videti kada mu okean potopi kućerak i golf klub Mar a Lago na Floridi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Agencije