Tsipras će Evropi iznijeti grčke prijedloge

Na europskom summitu u utorak, predstavnici Atene će iznijeti prijedloge grčke vlade o financijskoj budućnosti države, dogovorio je grčki premijer Alexis Tsipras u telefonskom razgovoru s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

Cilj Grčke je zaključiti sporazum s vjerovnicima, Europskom unijom i Međunarodnim monetarnim fondom, stoji u kratkom priopćenju grčke vlade.

Nakon nadmoćne pobjede protivnika mjera štednje na referendumu održanom u nedjelju, Tsipras je rekao kako poruka referenduma nije “prekid s Europom već jačanje važnosti pregovora” Atene kako bi se nastavili njezini napori da se postigne sporazum s vjerovnicima.

O istoj temi u ponedjeljak je telefonom razgovarao i s francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom, a prije toga i sa šefom Središnje europske banke, Mariom Draghijem.

Njemu je Tsipras rekao kako treba hitno ukinuti ograničenja prometa kapitala u Grčkoj, objavio je vladin dužnosnik.

Dvojica čelnika također su razgovarala o stanju likvidnosti grčkih banaka, dodao je.

Grčke banke zatvorene su više od tjedan dana, koliko su na snazi i ograničenja podizanja gotovine na bankomatima, nakon što je vlada uvela ograničenja kretanja kapitala da bi spriječila kolaps bankarskog sustava.

Prethodno je Tsipras telefonski razgovarao i s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom koji je “izrazio podršku narodu Grčke u prevazilaženju teškoća s kojima se suočava zemlja”.

Njih su dvojica razgovarali o ishodu referenduma u Grčkoj, a razgovor je inicirala grčka strana.

Glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov potvrdio je kako Atena nije zatražila financijsku pomoć Rusije.

‘Europa će pokazati solidarnost’

Vrata ostaju otvorena za razgovore i Europa će pokazati solidarnost, zajednička je poruka njemačke kancelarke Merkel i francuskog predsjednika Hollande nakon sastanka kojeg su održali nakon grčkog referenduma.

Insistiraju na tome da je potrebno požuriti sa pronalaženjem rješenja.

“Primili smo na znanje rezultat referenduma i poštujemo glasanje Grčke, jer Europa je demokracija. Čuli smo također poruke svih stranaka u Grčkoj koje su se danas sastale i koje su zajedno ponovile želju da ta zemlja ostane u eurozoni. Vrata su otvorena za razgovor. Sada je na vladi Alexisa Tsiprasa da iznese ozbiljan i kredibilan prijedlog”, poručio je Hollande.

“U ovom slučaj pritišće nas vrijeme. Mi ćemo insistirati da se u toke ovog tjedna na stolu nađu novi prijedlozi kako bi ovu situaciju mogli onakvu kakva jeste riješiti. Principi kojih ćemo se držati bit će europski. Solidarnost prije svega koju smo pokazali i tokom posljednje runde pregovora. S druge strane moramo se držati zajedno pred različitim izazovima, ali i svaka zemlja ponaosob mora preuzeti odgovornost”, rekla je Merkel.

Humanitarna pomoć za Grčku

Lideri eurozone bi sutra, na hitnom summitu o Grčkoj, trebali razgovarati i o humanitarnoj pomoći za tu zemlju, potvrdio je njemački vicekancelar i ministar gospodarstva Sigmar Gabriel.

“Sada vrlo brzo moramo pokriti njihove potrebe. Ljudima tamo je potrebna pomoć i ne trebamo je uskratiti samo zato što smo nezadovoljni rezultatima referenduma”, rekao je Gabriel.

I predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz smatra kako treba razmisliti o programu humanitarne pomoći za Grčku, jer “nije u redu da umirovljenici, djeca i bolesni pate zbog odluka grčkih vlasti”.

Schulz je u međuvremenu izjavio da Grčkoj i eurozoni predstoje teška iskušenja i kritizirao Vladu te zemlje zbog neodgovornog ponašanja.

“Čekaju nas teška, možda i dramatična vremena”, rekao je Schulz.

Dodao je kako se demokratska volja grčkih glasača mora poštivati, ali i volja glasača 18 članice eurozone, koji podržavaju program štednje.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker smatra da grčko “ne” znači “ne Europi”.

Grčki premijer Tsipras ranije je izjavio kako su mjere štednje, na kojima je insistirala Njemačka, dovele do svojevrsne “humanitarne katastrofe” za 11 milijuna Grka koji su u prethodnih pet godina suočeni s recesijom i velikom nezaposlenošću.

MMF ‘spreman pomoći’

Međunarodni monetarni fond (MMF) spreman je pomoći Grčkoj, izjavila je direktorica te novčarske ustanove Christine Lagarde.

“Pomno pratimo stanje i spremni smo pomoći Grčkoj ako to ona zatraži”, izjavila je Lagarde.

U kratkom priopćenju Lagarde ne objašnjava tko bi službeno trebao zatražiti pomoć.

Uobičajeno MMF dodjeljuje pomoć na zahtjev države koja je u velikim financijskim poteškoćama.

No stanje je specifično u Grčkoj koja nije MMF-u isplatila dospjelu ratu kredita od 1,6 milijarde eura.

MMF nije odmah reagirao na rezultate nedjeljnog referenduma koji je podijelio eurozonu i očekuje se da njezini čelnici u utorak ne budu složni na sastanku na vrhu.

MMF, koji bi trebao sudjelovati na tom summitu, poziva Grke da provedu nove mjere, ali istodobno poziva Europljane da ublaže svoj zahtjeve prema Grčkoj i tako joj pomognu premostiti golemi financijski jaz.

MMF procjenjuje da Grčkoj treba najmanje 50 milijarda eura u iduće tri godine, od čega 36 milijarda svježeg novca iz Europe.

Iako je Grčka propustila podmiriti dospjelu ratu od 1,6 milijarda eura, ona s MMF-om ima ugovor do proljeća 2016. Na papiru ima prvo od MMF-a primiti još 16 milijardi eura pomoći.

Razgovori i sa Putinom

“Službenih informacija o ponudi koju će premijer Tsipras ponijeti u Bruxelles još uvijek nema. Prije nekoliko minuta završio je sastanak grčkog predsjednika Prokopisa Pavlopoulosa i premijera Tsiprasa s predsjednicima najvažnijih stranaka. Tsipras je prošao šutke pored novinara, ali se od drugih sudionika sastanka čulo da je dobio podršku stranaka da iznese prijedlog na europskom summitu”, javlja Al Jazeerina reporterka Ivana Brkić Tomljenović.

Pretpostavlja se kako će otpis dijela grčkih dugova biti ključni zahtjev, javlja Brkić Tomljenović, no ta opcija nije prihvatljiva Njemačkoj jer njoj Grčka najviše i duguje.

“Grčke banke ostaju zatvorene do četvrtka, a građani mogu podignuti samo 60 eura dnevno na bankomatima. Ako Europska središnja banka ne poveća razinu novca”, banke mogu izdržati samo do petka”, javlja Brkić Tomljenović.

Banke u Grčkoj su zatvorene od prošlog ponedjeljka, nakon kolapsa pregovora Atene i kreditora, a u cilju sprečavanja odljeva depozita.

Europljani su podijeljeni kada je riječ o sudbini Grčke, pa je šef eurozone Jeroen Dijsselbloem rekao da “grčko ‘ne’ ne približava rješenju”. Suprotno tome, Španjolska i Italija izjasnile su se za rješenje grčkoga pitanja na summitu koji će se održati u utorak.

Vanredni summit eurozone

Francuski ministri financija i europskih pitanja, koji smatraju da pregovore treba brzo nastaviti, poručili su kako je na Vladi Grčke da iznese nove, ozbiljne prijedloge poslije referenduma.

“Glasanje samo po sebi ne rješava ništa. To je samo odbacivanje jednog stava. Sada je na Vladi da iznese prijedloge”, istaknuo je francuski ministar financija Michel Sapin.

Upozorio je da je prostor za dijalog “veoma uzak”, prenosi AFP.

Francuska je, poručio je Sapin, spremna “u prvo vrijeme, u prvim godinama, postarati se da grčki dug bude olakšan”.

“Izlazak Grčke iz eurozone nije stav koji zagovara predsjednik Francuske”, rekao je Sapin i dodao da takav scenarij, međutim, ne bi destabilizirao eurozonu.

“Grčka je u problemima, Europa nije. Europa se suočava s grčkim problemima”, objasnio je.

Šef eurogrupe (ministara financija eurozone) Jeroen Dijsselbloem izjavio je kako je pobjeda opcije “ne” na grčkom referendumu o paketu spasa “za žaljenje” i da se grčko gospodarstvo suočava s oštrim mjerama oporavka.

“Uzet ću u obzir rezultat grčkog referenduma. Ovaj rezultat je vrlo žalostan za budućnost Grčke”, priopćio je Dijsselbloem.

Izvor: Al Jazeera i agencije