Tsipras: Ne krivite Grčku što nema dogovora

Vjerovnici, ponajprije Njemačka, zapravo i dalje očekuju od Grčke obećanje o konkretnim reformama (Getty Images)

Grčki premijer Alexis Tsipras razgovarao je telefonom s liderima Francuske i Njemačke, drugi put za posljednja tri dana, kako bi razmatrali napredak pregovora između Atene i njenih kreditora, potvrdili su grčki dužnosnici.

Razgovor s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom “prošao je veoma dobro”, a dogovoreno je da sporazum mora biti finaliziran vrlo brzo, prenio je AP informacije dužnosnika.

Njemačka vlada je objavila kako je razgovor bio “konstruktivan”, ali nije priopćila nikakve druge detalje.

Optimistična priopćenja grčkih dužnosnika u posljednjih nekoliko dana povodom “tehničkih pregovora” u Bruxellesu nisu bila praćena sličnim priopćenjima drugih strana.

Vladi partije Syriza, izabranoj početkom godine, dramatično ponestaju financijska sredstva i hitno joj je potrebno da se sa kreditorima sporazumi oko toga kakve reforme treba provesti kako bi dobila 7,2 milijarde eura, na osnovu planu pomoći koji je Grčku “održavao na površini” tokom posljednjih pet godina.

Nakon razgovora s Merkel i Hollandeom, Tsipras je imao dvosatni sastanak sa svojim ministrom finansija Yanisom Varoufakisom, koji je novinarima potvrdio kako je i on optimist u pogledu “skorog sporazuma”.

Prema navodima grčkih medija, Tsipras bi se mogao sastati s Merkel, Hollandeom i predsjednikom Europske komisije Jean-Claudeom Junckerom u Berlinu, no njemački dužnosnici nisu mogli potvrditi tu informaciju, dok službena Atena nije imala nikakav komentar.

Kontradiktorni stavovi Tsiprasa

Ponavljanje tvrdnje grčkih dužnosnika kako je sporazum s kreditorima “iza ugla” je u oštrom kontrastu sa Tsiprasovim komentarom objavljenim u pariskom Mondu gdje ističe kako nije navodna grčka nepopustljivost ono što odlaže dogovor već insistiranje kreditora da Grčka nastavi slijediti put štednje.

Napominje pritom da se, sudeći prema sadašnjim okolnostima, rađa “tehnokratska monstruoznost” čija je prva žrtva Grčka, a koja će Europu u potpunosti skrenuti s njenih temeljnih principa.

“Ne treba kriviti Grčku zbog toga što još nije postigla sporazum s kreditorima”, poručio je tom prilikom Tsipras i pozvao europske lidere da zaobiđu tehničke razgovore te pronađu političko rešenje.

Atena s kreditorima nastavlja pregovore čiji je cilj postizanje sporazuma o novcu u zamjenu za reforme, ali se očekuje da neće ispuniti rok koji je sama postavila za postizanje sporazuma i odmrzavanje pomoći, tvrde izvori upoznati s tokom razgovora, a prenosi Reuters.

“Ako nismo postigli sporazum s našim partnerima, to nije zbog naše tvrdoglavosti ili neshvatljivih stavova grčke strane”, napisao je Tsipras u kolumni koja je objavljena na internet stranicama Monda.

“Prije je razlog opsesija nekih predstavnika institucija koji insistiraju na nerazumnim rješenjima i ravnodušni su prema demokratskom rezultatu nedavnih izbora u Grčkoj”, napisao je Tsipras, dodajući da su europske i međunarodne institucije spremne da budu fleksibilne.

Potvrdio je kako je grčka vlada spremna na kompromise, na primjer po pitanju privatizacija, iako je njegova stranka ideološki protiv toga.

Juncker upozorava na povlačenje investitora

Predsjednik Europske komisije Juncker je, u međuvremenu, izjavio da bi izlazak Grčke iz eurozone mogao narušiti povjerenje u zajedničku valutu, prenosi Reuters.

“Ne slažem se sa stajalištem da ćemo imati manje briga i problema ako Grčka odustane od eura”, rekao je Juncker u intervjuu za Sueddeutsche Zeitung.

Po njemu, povlačenje Grčke bi rezultiralo povlačenjem međunarodnih investitora iz Europe.

Juncker se posljednjih tjedana aktivno zauzima za popuštanje napetosti između nove grčke vlade radikalne ljevice i njezinih europskih partnera, te strahuje da će eventualno grčko napuštanje europske valute stvoriti dojam da “euro nije nepovratan”.

Atena i njezini europski partneri, napose Njemačka, nastoje nakon europskog summita 19. i 20. ožujka obnoviti dijalog nakon višetjednog sukoba u kojemu je ponovno u prvi plan izbila prijetnja izlaska Grčke iz eurozone.

No vjerovnici, ponajprije Njemačka, zapravo i dalje očekuju obećanje o konkretnim reformama kako bi uplatili posljednju ratu od oko 7,2 milijardi eura, od ukupno 240 milijarda eura zajmova odobrenih od 2010. godine.

Izvor: Agencije