Tunis proslavlja trogodišnjicu revolucije

Tunis proslavlja treću godišnjicu odlaska sa vlasti Zinea el-Abidinea Ben Alija nakon 23 godine vladavine.

Revolucija je počela 17. decembra 2010. samospaljivanjem Mohameda Bouazizija u mjestu Sidi Bouzidu, a 14. januara 2011. Ben Ali bježi u Saudijsku Arabiju, čime postaje prvi arapski predsjednik koji je oboren s vlasti  u Arapskom proljeću.

Tunižani 14. januara obilježavaju godišnjicu revolucije. Prošle su tri godine od kada se Zine el-Abidine Ben Ali povukao s vlasti nakon masovnih protesta.

Novi ustav Tunisa uskoro bi trebao biti usvojen, a prelazni premijer obećao je i nove izbore. Međutim, kako izvještava Nazanine Moshiri, novinarka Al Jazeere, situacija je i dalje daleko od stabilne.

Tokom revolucije, glavnom avenijom u Tunisu odjekivali su glasovi demonstranata. Sada se ovdje čuje muzika.

Pomiješani osjećaji

Vojska je tokom revolucije stajala uz narod, a ne uz tuniskog diktatora. Ali poslije tri godine, osjećaji u vezi s tim šta je postignuto su pomiješani.

“Imamo iste probleme, ako ne i gore. Tunižani su podijeljeni između religije i demokratije”, ocijenila je stanovnica Tunisa.

Njen sugrađanin je dodao: “Blagoslov je to što smo ga se uspjeli riješiti. Sada svi moramo sarađivati.”

Govori o Zineu el-Abidinu Ben Aliju. Njegov odlazak s vlasti označio je početak Arapskog proljeća.

Revolucije u Egiptu i Libiji obilježili su nasilje i politička neizvjesnost. Ali put ka funkcionalnoj demokratskoj državi nije bio lak ni u Tunisu.

“Tunis i danas ima iste probleme koji su izazvali revoluciju. Nezaposlenost, siromaštvo i korupcija nisu nestali. Ali jedna od najvećih razlika je to što, tri godine kasnije, ljudi imaju slobodu da izraze nezadovoljstvo”, izvijestila je Moshiri.

Nasilni protesti

A to nezadovoljstvo je više puta dovelo do nasilnih protesta. Poput onog prošle sedmice u Kasserineu, čiji je povod bilo povećanje poreza.

Politički kompromis, postignut između vjerskih i sekularnih stranaka, u ljudima je probudio nadu. Članovi Parlamenta pri kraju su sa glasanjem o novom ustavu.

Mehrzia Labidi, potpredsjednica konstituirajuće skupštine, kazala je: “Izazov je dobiti tekst ustava koji će odvesti naše društvo u budućnost, te omogućiti tuniskim muškarcima i ženama, mladima, djeci i osobama sa invaliditetom, da imaju prava i budu tretirani kao punopravni građani.”

Međutim, Tunis je još daleko od stabilne države. Sigurnost ugrožavaju oružane grupe povezane sa Al-Kaidom, a Vlada je pred bankrotom.

Prije tri godine, Tunižani su rizikovali živote tražeći promjene i želeći se osloboditi strahovlade. Tada su pokazali kako postoji nada za uvođenje demokratije u arapskom svijetu.

Izvor: Al Jazeera