Turci zainteresirani, Hrvatska na potezu

Dogus grupa do sada je u Hrvatskoj u turizam uložila blizu 300 miliona eura, planira nova ulaganja, a turske investicije rastu (Duško Jaramaz / Pixsell)

Piše: Tomislav Šoštarić

Turski investitori, pogotovo u posljednjih desetak godina, značajno su povećali svoja ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.

Prema procjenama stručnjaka, dvadesetak turskih tvrtki i investicijskih fondova posluju u Hrvatskoj i privlače nove turske ulagače, a investicije rastu. Radi se o svotama koje se mjere u stotinama milijuna eura.

Trenutačno vjerojatno najveći turski ulagač je Dogus grupa, koja je, kako kažu u kompaniji, kroz šest godina poslovanja u Hrvatskoj uložila blizu 300 milijuna eura.

Najveća ulaganja u turizam

Radi se o ulaganjima u turizam, gdje su općenito najveća turska ulaganja u Hrvatskoj. Dosadašnje investicije te tvrtke odnose se nautički i hotelski biznis.

Dogusove želje ACI, restoranski brendovi…

Dogus grupa kreće s daljnjim ulaganjima u marine, D-Resort Šibenik i druge komplekse, koje će obogatiti novim sadržajima, poput restorana i klubova. Ulaganja će biti u visini nekoliko desetaka milijuna eura. Razmišlja se i o ulasku u nova područja ugostiteljstva i usluga – jedan od koraka je dovođenje međunarodnih restoranskih brendova u regiju. Kompanija je sa 11 posto udjela drugi po veličini dioničar u ACI-ju, trenutačno najvećem lancu marina na Mediteranu. Spremni su na dublji ‘upliv’ u tu tvrtku.

“U slučaju da država bude otvorena dati nam veću odgovornost, zainteresirani smo ponuditi naše iskustvo i znanje stečeno upravljanjem lancem marina u četiri zemlje i u ovom projektu te našim doprinosom i ovdje sudjelovati u unapređenju hrvatske turističke ponude”.

Trenutačno su vlasnici triju marina u središnjoj Dalmaciji – marine D-Marin Mandalina u Šibeniku, marine D-Marin Dalmacija u Sukošanu te marine D-Marin Borik u Zadru – pri čemu su D-Marin Mandalinu preuredili u jedinu marinu u Hrvatskoj koja može prihvatiti superjahte, a to je ujedno i prva marina s kategorijom pet sidara u Hrvatskoj.

Namjera je, kako kažu, ta mjesta pretvoriti u ‘lifestyle’ destinacije s visokom razinom usluge. U hotelskom biznisu orijentirani su na luksuzni segment, u čemu vide potencijal s obzirom na interes gostiju.

“S ponosom možemo istaći da u Zadru trenutačno finaliziramo razvoj i dizajn novog hotela s pet zvjezdica od 130 soba, koji će pratiti luksuzna rezidencijalna zona sa 100 stanova, trgovinama, restoranima, kafićima i barovima, a s radovima ćemo započeti po završetku ove turističke sezone. Prema našim procjenama, novi objekti će biti otvoreni 2018. godine. Završetkom ovog projekta ukupna ulaganja Dogus grupe u Hrvatskoj povećat će se na 350 milijuna eura”, kažu u Dogus grupi.

Pozitivna iskustva s investicijskom klimom

Prema njihovom iskustvu, iako je administracija u Hrvatskoj često smatrana kamenom spoticanja ulaganjima, ističu kako se investicijska klima mijenja.

“Od početka rada u Hrvatskoj imali smo veliku potporu tijela nacionalne i lokalnih vlasti. Izgradnja D-Resorta jedan je od prvih projekata u Hrvatskoj u kojima se demilitarizirano područje prenamijenilo i turistički valoriziralo. Postupak je trajao oko dvije godine, što smatramo uspješnim, s obzirom na kompleksnost projekta i činjenicu da postoji veliki broj projekata na Jadranu koji se još nisu uspjeli realizirati. Nakon što se krenulo u izgradnju, projekt je završen u roku od 16 mjeseci, što je izniman uspjeh”.

Istovremeno, Goran Beus Richemberg, predsjednik Hrvatsko-turske udruge prijateljstva, općenito investicijsku klimu smatra lošom “jer smo mi mentalno još u socijalizmu”.

Ipak, dodaje, propisi su europski i na to se svi turski investitori prilagođavaju.

“Osobito kad za započinjanje i širenje svojih poslovnih poduhvata angažiraju naše lokalne konzultante i stručnjake. Veliki ulagači se uglavnom ne žale. Birokracija je svugdje gotovo ista, ali mnoge naše općine, gradovi i županije se trude da kvalitetnom kapitalu olakšaju razvoj projekata”, kaže Richembergh.

Predrasude jenjavaju

No, uočava i predrasude prema turskom kapitalu. Kaže da su se posljednjih dana po medijima i društvenim mrežama u Hrvatskoj mogli vidjeti negativni komentari o dolasku turskog kapitala.

Hrvatska na potezu

Turci su se, kaže Richembergh, pokazali kao odlični partneri, koji su spremni u idućih pet godina investirati osam milijardi eura u Hrvatskoj. No to, kaže, više ovisi o Hrvatskoj nego o Turskoj. “Ako znamo da hrvatsko-turska međuvladina komisija za suradnju praktički ne postoji još od 2010. godine zbog naše inertnosti, da u Ankari već devet mjeseci nemamo veleposlanika ni dovoljno diplomata za ozbiljniju akciju, onda je posve jasno tko je na potezu”.

Richembergh se nada da će uvođenje nove izravne linije iz Istanbula za Dubrovnik povećati broj dolazaka turskih turista, ali i poslovnih ljudi. Fröhlich, kao i Richembergh, također vjeruje da će i ukidanje viza za turske građane za EU-u doprinijeti povećanom dolasku turskih turista u Hrvatsku.

“Takvi komentari više govore o nama samima i o manjku vlastitoga samopouzdanja i samopoštovanja. Turski, kao i svaki drugi kapital, ide tamo gdje ima šansu za zaradu. Oni koji s Turcima posluju hvale njihovu zainteresiranost, ozbiljnost i posvećenost poslu. Katkad se s njima valja naviknuti na odlučivanje u zadnji čas, ali još nijedna turska investicija u Hrvatskoj nije propala, niti su se ulagači povukli iz započetoga posla ostavljajući za sobom zatvorene pogone, za razliku od nekih investitora iz nekih zemalja EU”, ističe Richembergh, ali naglašava da se predrasude realno smanjuju.

“Što se tiče ulaganja u Hrvatskoj, veliki prostor postoji u zdravstvenom turizmu. U toj su grani turizma inače Turci apsolutni šampioni na globalnoj razini – izgradnji logističke infrastrukture – recimo za potrebe opsluživanja tisuća turskih kamiona koji godišnje prođu kroz Hrvatsku na putu u druge zemlje EU – u energetici, pa i u proizvodnji hrane”.

Ipak, smatra da situacija može biti daleko bolja uz proaktivniji stav Vlade. Smatra da bi Turcima trebalo predstaviti hrvatsku industrijsku strategiju i locirati gdje se zajednički interesi mogu susresti, te zamjera što su hrvatsko veleposlanstvo u Ankari i Generalni konzulat u Istanbulu potkapacitirani.

Njih bi, smatra, valjalo pojačati diplomatima koji bi se bavili samo gospodarskom diplomacijom.

Turska kao tržište, ali i ‘odskočna daska’

Pogotovo je to važno kad se uzme u obzir da se s partnerima iz Turske, navodi, može lakše poslovati u svim turkofonim zemljama, od središnje Azije do Kirgistana.

Ta pogodnost, ističe, uopće se ne koristi. A u Tursku bi se moglo izvoziti meso i mesne prerađevine, posla ima i za IT sektor, specifičnu strojogradnju, farmaceutiku itd.

“Neke naše velike tvrtke, poput Podravke, Elektrokontakta i Dalekovoda, već su shvatile koliko je tursko tržište važno. Ali broj naših poslovnih ljudi koji odlaze na gospodarske sajmove u Tursku je još mizeran. Valjalo bi postaviti ambiciozan cilj od milijardu eura trgovinske razmjene i planski raditi na njegovoj realizaciji”, zaključuje Richembergh.

Ulaganja i izvan turizma

Osim Dogus grupe, tvrtka Rixos uložila je, kaže Richembergh, 40 milijuna eura u dubrovački hotel Libertas. Tamo je još prije Uzel Turizam uložio osam milijuna eura u The Pucić Palace Hotel, a američko-turski investicijski fond Odien je kupio Lav Meridien Resort kod Splita. Nakon što je francusko-turski konzorcij ušao u veliku investiciju izgradnje zagrebačke zračne luke, uskoro će, kaže, drugi tursko-francuski konzorcij u gruškoj luci početi graditi putnički terminal s popratnim sadržajima vrijedan blizu 94 milijuna eura.

“Nekoliko turskih ulagača investiralo je u projekte obnovljivih izvora energije u Slavoniji i Dalmaciji. U zreloj fazi su i neki projekti u zdravstvenom sektoru. Među manjim projektima su i neki koje vode mali poduzetnici, a tiču se proizvodnje slastica, ugostiteljstva i trgovine”.

I Zlatan Fröhlich, supredsjedatelj Hrvatsko-turskog poslovnog vijeća pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), kaže da je Turska idealna ‘odskočna daska’ za tržišta Srednje Azije, Zakavkazja i Bliskog istoka, a i sama po sebi je veliko tržište od blizu 80 milijuna stanovnika.

Hrvatske prednosti

“Vjerujem da će se nastaviti izvoz dušičnih, mineralnih i kemijskih gnojiva, koja čine oko četvrtine hrvatskog izvoza, nafte i naftnih prerađevina, a i proizvoda visokog industrijskog segmenta, primjerice softwarea. Isto bi članovi našeg automobilskog klastera – proizvodnje automobilskih dijelova – željeli ući u razvijenu tursku automobilsku industriju”, kaže Fröhlich.

Turski kapital bi trebao, kako kaže, biti dodatno zainteresiran za ulaganje u hrvatsko gospodarstvo i s obzirom na hrvatsko članstvo u EU, te pogodan zemljopisno-prometni položaj.

“U slučaju izgradnje Jonsko-jadranske autoceste sigurno da i turski građevinski sektor može ozbiljno konkurirati, a očekuju se i dalja ulaganja u turizam i nekretnine.”

Frohlich smatra da je investicijska klima u Hrvatskoj dobra i da nove mjere Vlade smanjuju opterećenja gospodarstva, čime ono postaje konkuretnije.

Problem administrativnih procedura

No, problem ostaju često duge i komplicirane administrativne procedure, primjerice kod ishođenja dozvola, kao i neriješena imovinsko-pravna pitanja, što negativno utječe na efikasnost ulaganja.

Budući da su se turski investitori, kako kaže, pokazali kao ozbiljni, vjerodostojni i poželjni, prema njegovim saznanjima ne postoje predrasude prema turskom kapitalu, a nedavne izjave turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u Zagrebu o novim ulaganjima shvatio je kao jasnu poruku da se Hrvatska i politički i gospodarski u Turskoj doživljava kao ozbiljan partner. 

“Ne treba zaboraviti na podršku Hrvatske turskim pregovorima o ulasku u EU, suradnju u migrantskoj krizi, te u okviru NATO saveza, čije su obje zemlje članice. Na gospodarstvenicima je da iskoriste pruženu priliku i nađu projekte od zajedničkog interesa, kako u Hrvatskoj tako i u Turskoj”, zaključuje Frohlich.

Izvor: Al Jazeera