Turčinov uvodi vojnu obavezu u Ukrajini

Privremeni ukrajinski predsjednik Oleksandr Turčinov potpisao je dekret o uvođenju vojne obveze, što je protumačeno kao početak prisilne regrutacije za ukrajinske građane.

Proruske snage zauzele su tijekom dana zgradu tužiteljstva u Donjecku, pri čemu je bilo ozlijeđenih i među ukrajinskim policajcima, ali i među aktivistima, javlja Al Jazeerina reporterka Mirjana Hrga.

Blizu 500 proruskih aktivista došlo je pred zgradu tužiteljstva, potom su je kamenovali, a policija je odgovorila šok-bombama i suzavcem, ne koristeći pritom vatreno oružje.

“Potom su proruski aktivisti probili vrata zgrade, ušli unutra i izveli stotinjak mladih policajaca. U koloni su ih izvodili van, građani su ih tukli i oduzimali stvari s njih, te im dobacivali da su fašisti. Uhićeno je dvoje zapovjednika policije”, javlja Hrga.

Sa zgrade tužiteljstva skinuta je ukrajinska i postavljena zastava samoproglašene “Narodne republike Donjeck”.

Policija u Donjecku je kasnije objavila kako je najmanje 15 ljudi ozlijeđeno s obje strane, a ozljede su različte vrste, uključujući i prostrijelne rane.

Prehodno je Turčinov priznao kako je Vlada izgubila nadzor nad Donjeckom i Luganskom na jugoistoku zemlje i objavio da se ukrajinske oružane snage zbog prijetnje ruske intervencije nalaze u “stanju pune pripravnosti”.

Deščicja: Rusija planira invaziju

Ministar vanjskih poslova Ukrajine Andrej Deščicja optužio je rusku vojsku za ulazak na teritoriju istočne Ukrajine i destabilizaciju tog dijela države, dodavši da Moskva planira anektirati i druge ukrajinske regije.

U intervjuu za Al Jazeeru, Deščicja je rekao da “specijalne trupe” iz Rusije, kao i špijuni, ucjenjuju i maltretiraju Ukrajince kako bi stvorili lažnu sliku narodne potpore Moskvi.

Istodobno, njegov ruski kolega Sergej Lavrov sugerirao je da Rusija i Ukrajina pregovaraju pod okriljem Organizacije za europsku sigurnost i suradnju.

Deščicja smatra da Ženevski sporazum o primirju između Kijeva i Moskve “postoji samo na papiru”, jer Rusija nije učinila ništa da ga primijeni.

“Ukrajina je poduzela određene korake, kao što je smanjenje antiterorističkih akcija, pripremanje zakona o amnestiji, te je omogućila evakuaciju Vladinih zgrada i ulica koje su preuzele razne skupine, pokrenula je ustavne reforme za lokalnu upravu i učinila rad misije OSCE-a jednostavnijim”, kazao je ukrajinski šef diplomacije.

“Glavni cilj Rusije je destabiliziranje i kontroliranje državom. Nećemo to dozvoliti. Rusija želi ugroziti predsjedničke izbore u svibnju i također podcijeniti legitimnost nove vlade.”

“Žele destabilizirati Ukrajinu. Ako to ne postignu, željet će da je napadnu i anektiraju dijelove Ukrajine izravnom vojnom intervencijom.”

Rekao je kako razumije da Zapad neće ući u vojni sukob s Rusijom, ali da bi mogao učiniti više da zaustavi ratne namjere Rusa.

“Zapadne zemlje trebale bi primijeniti jače sankcije koje bi ciljale na određene ruske sektore. Porez od prodaje nafte i prirodnog plina dozvoljavaju Rusiji da naoružava vojne snage i vrši invazije”, rekao je.

Dodao je da bi sankcije trebale biti uvedene i ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu.

Ukrajina protjerala ruskog vojnog atašea

Ukrajina je privela ruskog vojnog atašea u Kijevu Kirila Koljučkina pod sumnjom u špijunažu i naredila mu da napusti zemlju, javljaju ukrajinski i ruski mediji.

Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova proglasilo je ruskog diplomata nepoželjnom osobom zbog njegovih “aktivnosti koje nisu u skladu s diplomatskim statusom”.

Ministarstvo je priopćilo da je Služba državne sigurnosti (SBU) privela diplomata “u okviru uspješno provedene protuobavještajne akcije 30. travnja na mjestu gdje je provodio obavještajne aktivnosti”, ali ne navodi nikakve detalje.

Sergej Lavrov pozvao je u četvrtak ukrajinske vlasti i proruske snage u jugoistočnoj Ukrajini na pregovore pod okriljem Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE).

“Rusija vjeruje da bi se takav dijalog pod okriljem OSCE-a mogao dogoditi između vlasti u Kijevu i njezinih protivnika u drugim regijama zemlje”, kazao je Lavrov za televizijsku postaju Rusija 24 tijekom posjeta Peruu.

Rusija negira da ima bilo što s pobunom, a početkom tjedna je ocijenila avanturizmom odluku o slanju OSCE-ovih promatrača na istok Ukrajine, gdje su proruski aktivisti zatočili sedmoricu njihovih pripadnika.

MMF daje 17 milijardi dolara pomoći Ukrajini

Međunarodni monetarni fond (MMF) odobrio je dvogodišnji program pomoći Ukrajini, vrijedan 17 milijardi dolara, kako bi pomogao gospodarstvu bivše sovjetske republike da se oporavi nakon krize u trenutku dok je još suočena s geopolitičkim neizvjesnostima.

Paket pomoći MMF-a omogućit će trenutačnu isplatu 3,2 milijarde dolara Kijevu i deblokiranje kredita iz drugih izvora vrijednih gotovo 15 milijardi dolara, čiji je cilj stabilizirati gospodarstvo zemlje koja je u najvećoj krizi od proglašenja neovisnosti 1991. godine, javlja Hina.

Izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde priznala je da je program pomoći tog fonda suočen s rizicima i zbog upitnih sposobnosti vlasti da provedu politički nepopularne mjere i reforme koje su potrebne za uspostavljanje financijskog reda u zemlji.

“Daljnja eskalacija napetosti s Rusijom i nemiri na istoku zemlje, posebice, predstavljaju značajni rizik za gospodarske prognoze”, navela je Lagarde u priopćenju.

Proruski aktivisti zauzeli su nove zgrade lokalne i državne uprave u srijedu u više ukrajinskih gradova na istoku zemlje, što je novi znak da Kijev gubi kontrolu nad industrijskim područjem koje graniči s Rusijom.

Nemiri na istoku uslijedili su nakon više mjeseci protuvladinih prosvjeda te ruske aneksije Krima, što je gurnulo gospodarstvo zemlje na rub bankrota.

Kijev se s Moskvom spori i zbog cijene koju bi morao plaćati za prirodni plin uvezen iz Rusije, te o 2,2 milijarde dolara za koje Rusija tvrdi da predstavljaju dug Ukrajine za već isporučeni plin.

Izvor: Al Jazeera i agencije