Turska: Ankete daju prednost AKP-u

Uoči sutrašnjih lokalnih izbora u Turskoj, istraživanja pokazuju da će Stranka pravde i razvoja (AKP), koju vodi premijer Recep Tayyip Erdogan, zadržati političku dominaciju.

Ipak, glasanje se posmatra kao referendum o djelovanju Erdogana, koji više od deset godina vlada Turskom.

Glavne teme u predizbornoj kampanji su afera o prisluškivanju i sigurnost zemlje. Društvene mreže YouTube i Twitter su i dalje blokirane u Turskoj.

Gotovo 53 miliona građana ima pravo glasa na sutrašnjim lokalnim izborima. Više od šest miliona ima pravo glasa prvi put, a glasači biraju neku od 26 listi, javlja reporterka Al Jazeere Dalija Hasanbegović.


Dalija Hasanbegović o izborima u Turskoj

Na prošlim izborima glasalo je 86 posto birača, a kako ovaj put većina izbore smatra nekom vrstom prekretnice, očekuje se još veći izlazak.

Tri najjače stranke

AKP, stranka koja ima većinu u Parlamentu, pripada desnom centru, a opisuje se kao konzervativna.

Od dolaska na vlast 2002. broj njenih pristalica neprestano je rastao. Erdogan je na udaru kritika zbog nedavne zabrane nekih društvenih mreža i zbog korupcijskih skandala koji su pogodili njegovu vladu.

Glavni protivnik je opozicijska Republikanska narodna stranka (CHP) Kemala Kilicdaroglua. Riječ je o socijaldemokratskoj, umjerenoj i sekularnoj stranci. Osnovao ju je Mustafa Kemal Ataturk.

Njihov kandidat Mustafa Sarigul pokušat će prekinuti dugogodišnju vladavinu AK partije Istanbulom.

Treći po snazi je Nacionalni pokret (MHP). Riječ je o ultranacionalističkoj stranci koju vodi Devlet Bahceli. Njihov glavni cilj je osvojiti glavni grad Ankaru.

Uloga žena u politici

Među kandidatima na lokalnim izborima u Istanbulu, iz tri najveće stranke, dolazi ukupno pet žena.

Turska je među prvim evropskim zemljama, prije više od 80 godina, ženama dala puna politička prava. Već je 1935. u Turskom parlamentu sjedilo 18 žena. Ipak, procenat žena u politici se sve do danas usporeno povećavao.

Edibe Sozen, univerzitetska profesorica sociologije, kandidatkinja je na lokalnim izborima.
U politici je više od deset godina, a od toga tri kao zastupnica u Parlamentu. Prije toga, bila je savjetnica premijera Erdogana. Sozen kaže da je politika i dalje svijet muškaraca.

“Uvijek je bilo manje žena kandidata, pa čak i žene glasači nemaju naviku da glasaju za žene. Navikle su da uvijek glasaju za muškarce. Ali, kako se broj žena u politici bude povećavao, tako će i žene glasači lakše glasati za žene.”

Prije tri godine u Parlament je izabrano 78 žena. Sa 14 posto, od 30-ih godina prošlog vijeka, Turkinje su dobile puna politička prava.

Ipak, predsjednica udruženja za podršku ženama kandidatkinjama naglašava da, iako je broj žena na svim novim izborima sve veći, još su daleko od evropskog prosjeka od 31 posto.

“Muškarci – političari neće da rade sa ženama. U najkraćem, to je srž problema. Ima mnogo žena kandidatkinja, ali je veoma malo onih koje su na mjestima gdje, zaista, mogu biti izabrane. Žene se žele baviti politikom. Istraživanja koja radimo pokazuju da i glasači žele žene. Muškarci – političari su problem, jer ne žele dijeliti moć”, kaže Cigdem Aydin.

Slično razmišljaju i građani.

“Zašto ne bih glasao za ženu? Ako svoj posao radi dobro, uopšte nije bitno je li riječ o muškarcu ili ženi”, kaže Ahmet iz Istanbula.

Njegova sugrađanka Fadime dodaje: “Žene mogu biti dobre u mnogo čemu, ali ne mogu biti dobre na visokim javnim funkcijama. To je za muškarce”.

Munibe kaže: “Naravno da bih glasala za ženu. Žene trebaju biti načelnice.

Prije 20 godina Turci su imali ženu na čelu vlade, ali to nije dovelo do bitnijih promjena.

Kvota ne postoji

Direktor centra za politički konsalting Suat Ozcelebi objašnjava da je nepostojanje zakonske kvote jedan od razloga zašto se žene u politici i dalje bore za svoju poziciju.

“Od muške demokratije trebamo preći na pravu demokratiju. To je najozbiljniji problem u Turskoj. Glavni put da se muška demokratija promijeni u pravu je promjena Izbornog zakona i Zakona o političkim strankama”, kaže Ozcelebi.

Analitičari kažu da uz to postoje i sociološki i kulturološki razlozi, ali i loša informisanost građana. Ipak, tvrde da se aktivno radi na eliminisanju tih prepreka.

“Na sutrašnjim lokalnim izborima od 4.154 kandidata blizu 250 su žene, što je manje od šest posto, ali dvostruko više nego na izborima 2009. Tada je za načelnice izabrano 26 žena. Nadanja su da će od sutra, bar dva puta više opština predvoditi žene”, javlja Hasanbegović.

Izvor: Al Jazeera