Turska: Čelnik OIC-a – predsjednički kandidat

Ekmeleddin Ihsanoglu postao je prvi šef OIC-a koji se sastao s Papom (AP)

Dvije glavne turske opozicione partije najavile su da će njihov zajednički kandidat na predstojećim predsjedničkim izborima biti konzervativni diplomata Ekmeleddin Ihsanoglu.

Očekuje se da se na narednim izborima za predsjednika kandidira i Recep Tayyip Erdogan, aktuelni premijer Turske.

Uhapšeno 11 policijskih službenika

Turske snage sigurnosti uhapsile su u utorak 11 policijskih službenika u okviru sudske istrage koja se odnosi na ilegalno prisluškivanje premijera Erdogana.
Ti funkcioneri su uhapšeni u svojim domovima u gradovima Ankara, Karabuk i Jozgat.
Oni su osumnjičeni da su sakrili uređaje za snimanje u uredu i službenom vozilu šefa vlade, objavila je TV stanica CNN-Turska.
Među osumnjičenima koji su uhapšeni nalaze se bivši zvaničnici elitne policijske jedinice zadužene za sigurnost Erdogana, prenio je AFP.

Lijevo orijentirane sekularističke partije – Republikanska narodna stranka i Nacionalni pokret, u ponedjeljak su objavile kako su se usaglasile da podrže Ihsanoglua, iskusnog akademskog radnika i diplomatu, koji je u decembru odstupio sa pozicije generalnog sekretara Organizacije islamske saradnje.

Trend opozicionih partija da za predsjedničkog kandidata predstave konzervativca vidi se kao pokušaj da se privuku konzervativni glasači odani premijeru Erdoganu, čiji je AKP uvjerljivo osvojio lokalne izbore 30. marta.

Izbori, za koje se smatra da su glasanje o povjerenju Vladi, održani su u polariziranoj i napetoj političkoj atmosferi, podgrijanoj optužbama o prevarama, zabranama socijalnih mreža i snimaka razgovora o navodnoj korupciji Erdogana, članova njegove porodice i saradnika, koje su postavile anonimne osobe na internet.

U svom prvom obraćanju nakon objave njegove kandidature, Ihsanoglua su citirali turski mediji: “Biti centar takvog kompromisa je rezultat velike ljubaznosti.”

Veliki izazov

Ako Erdogan, koji već 12 godina dominira turskom politikom, zvanično objavi svoju kandidaturu za izbore koji će biti održani u augustu, oni će biti veliki izazov za Ihsanoglua, koji je rođen u Kairu, s obzirom na to da nije popularan u javnosti.

Mnogi analitičari smatraju da bi ovaj izbor CHP-a, stranke Mustafe Kemala Ataturka, osnivača moderne sekularne Turske Republike, bio nezamisliv prethodnih godina, što pokazuje koliko je religiozni sekularizam dobio na snazi u Turskoj proteklih godina.

Kadri Gursel, politički analitičar i kolumnista dnevnog lista Milliyet, smatra da značaj predstojećih “historijskih” predsjedničkih izbora nadilazi činjenicu ko će biti kandidati.

Gursel je za Al Jazeeru kazao: “Ovi izbori bit će izbori autoritativnog predsjedničkog sistema i parlamentarnog režima.”

“Zajednički izbor kandidata opozicije, koji može dobiti glasove AKP-a, u skladu je s ovim ciljem odbrane parlamentarnog sistema”, rekao je.

Doktor Hatem Ete, direktor instituta za političke nauke SETA, sa sjedištem u Ankari, kazao je kako je bilo očito da će zajednički kandidat opozicije biti konzervativac, ali islamski akademik kao što je Ihsanoglu je ipak neočekivan izbor za sekularnu političku bazu CHP-a.

“Konzervativni kandidat je potreban ne samo da pridobije glasove AKP-a, već i da osigura podršku MHP-a koji također ima konzervativnu i prilično religioznu političku bazu”, kazao je Ete.

Sastanak sa Papom

Ihsanoglu, poznat po svom mirnom i pomirljivom karakteru, postao je prvi šef OIC-a koji se sastao s Papom prošlog decembra.

“Ne sumnjam da postoji prostor za napredak religioznih sloboda u nekim dijelovima muslimanskog svijeta kada se govori o time da se nemuslimanima dozvoli pristup njihovim vjerskim objektima ili gradnja takvih objekata”, rekao je Ihsanoglu prošle godine za Reuters.

Također, pozvao je zemlje na zapadu da se potrude u borbi s rastućim predrasudama prema muslimanima u tim državama.

Novi predsjednik će biti prvi koji će poziciju preuzeti putem glasanja, što će proces više ispolitizirati u odnosu na prethodne izbore, kada je parlament glasao o predsjedniku.

Predsjednik Turske ima relativno više moći u poređenju sa sličnim parlamentarnim režimima.

On ili ona ima ovlaštenja proglašavati zakone ili ih vratiti u parlament da bi se o njima još razmatralo, pozivati na javne referendume, sazivati nove parlamentarne izbore, postavljati premijera, ministre i ključne birokrate.

Prema mišljenju Etea, Ihsanoglu neće moći natjerati glasače CHP-a i MHP-a da izađu na izbore ili privući značajan broj glasača AKP-a.

“On nije političar, turska javnost ne zna koje su njegove ideje u ključnim pitanjima, kao što su pitanja Kurda, uloga vojske u politici ili ključna pitanja vanjske politike kao što su Irak ili Sirija. Veoma je teško da birokrata ukrade glasove harizmatičnim glasačima”, rekao je Al Jazeeri.

Kadri Gursel je kazao da je glasačka baza AKP-a raširena u raznim krugovima turske javnosti, dodavši da nisu svi od njih “Erdoganovi fanatici”.

Rekao je kako je moguće da pristalice AKP-a koji su desničari, ali nisu religiozni konzervativci, i da oni koji nisu zadovoljni Erdoganovim radom i retorikom, glasaju za Ihsanoglua.

“Kandidat koji nema potencijal da dobije glasove AKP-a, nema šanse na izborima”, rekao je Gursel Al Jazeeri.

Izvor: Al Jazeera