Turska preispituje ideologije vjerskih grupa

Piše: Khalil Mabrouk

Uprava za vjerske poslove (Diyanet) Republike Turske nastavila je dijalog pokrenut s više od 30 vjerskih grupa s ciljem usvajanja općih islamskih principa kako bi se preciziralo njihovo djelovanje te „izbjeglo ponavljanje iskustva s pokretom Hizmet i grupom Islamska država Irak i Levant“.

Uprava za vjerske poslove precizirala je pet principa za djelovanje ovih grupa, a to su: zabrana nasilja u svim njegovim oblicima, zabrana međusobnog anatemiziranja, zabrana isključivanja, čvrsto pridržavanje glavnih determinanti islama i sprečavanje poistovjećivanja vjere s bilo kojom ličnošću.  

Izvori iz Diyaneta kažu da su navedeni principi „sažetak onoga o čemu se razgovaralo tokom sastanaka“, naglasivši da će primjena tih principa biti na dobrovoljnoj bazi, u vidu preporuke, a ne formalno-pravne obaveze.

Izvori za Al Jazeeru potvrđuju kako je cilj preciziranja ovih principa ograničavanje vrijednosti i ideja od kojih kreću pojedine grupe u cilju ostvarivanja vlastitih interesa u ime vjere. Tu se, prije svega, misli na pokret na čelu sa Fethullahom Gulenom te grupu ISIL.  

Ovih pet principa, koji je proglasio Ured za vjerska pitanja Turske, imaju za cilj osuditi ideološke izvore tih pokreta.

Al Jazeera saznaje da je među grupama koje su učestvovale na ovim razgovorima i: Risale-i Nur, Ihlas Nur, Suleyman Efendi, Hayrat Vakfı, Ensar Vakfı, Ihvan Cemaati te druge institucije koje imaju značajne aktivnosti i velik utjecaj u turskom društvu.

Odobravanje vjerskih grupa

Izvori iz turskih medija, također, potvrđuju da je ovih pet principa dobilo podršku vjerskih organizacija koje su učestvovale u dijalogu, te očekuju da će se u skorije vrijeme obaviti završni sastanak između predsjednika Ureda za vjerske poslove Mehmeta Gormeza i svih organizacija.

Generalni sekretar Udruženja učenjaka Abdel Wahab Ekinci kaže da vrijednost ovih pet principa počiva u njihovoj usklađenosti sa islamskim propisima, koji su utemeljeni kao „obaveze kojih se mora pridržavati svaki musliman i svaka grupa koja tvrdi da radi u skladu sa islamom.“

Ekinci za Al Jazeeru kaže da pitanje anatemiziranja, kojim se bave i pomenuti principi, predstavlja jednu od historijskih tragedija muslimanske zajednice. Stoga je bilo neophodno obznaniti princip koji bi obavezivao svakog muslimana da se udalji od anatemiziranja osoba koje ne slijede isto mišljenje.  

Skrenuo je pažnju da je islam vjera mira, te da su svi radikalni pokreti „u ideološkom smislu ili u pogledu stavova nastali kao rezultat stranih zavjera koje imaju za cilj potaknuti nerede među muslimanima i iskoristiti ih za ostvarivanje svojih interesa kako bi se muslimanski svijet podijelio i uništio.“

Ekinci je kazao kako je prirodno da sve vjerske grupe prihvate ovih pet principa s obzirom na to da su oni kompatibilni sa principima islama.

No, naglašava da se ovi principi ne trebaju upotrijebiti za zatvaranje vrata pozitivnog i društveno korisnog djelovanja ovih grupa.   

Kontinuirana kampanja

Turska ulaže stalne napore s namjerom da oslabi pokret Fethullaha Gulena, još od kako ga je optužila za planiranje neuspjelog vojnog udara 15. jula prošle godine.  

Ta kampanja podrazumijeva hapšenje hiljada pristalica ove organizacije, otpuštanje hiljada drugih sa posla te zatvaranje stotina institucija.

Ankara, također, preko svoje južne granice sa Sirijom i Irakom vodi rat protiv grupe ISIL koja je na teritoriji Turske izvela desetke oružanih napada u dvije protekle godine.

Ured za vjerska pitanja Republike Turske je i ranije, u oktobru, objavio izvještaj u kojem se pokret Hizmet na čelu sa Fethullahom Gulenom proglašava terorističkom organizacijom.   

U izvještaju se navodi da se pokret Hizmet ne može opisati kao islamska grupa s obzirom na to da njen vođa mijenja svoje stavove prema potrebama te da su se on i njegova grupa vremenom pretvorili u organizaciju koja ima tajne projekte i “daju sebi legitimno pravo da iznose laži i izmišljotine kako bi ostvarili svoje interese i tajne ciljeve.“

Izvor: Al Jazeera