Turska se otvara prema alevijama

U okviru prošlogodišnjih paketa društvenih reformi Vlada turskog premijera Recepa Tayyipa Erdogana pokrenula je takozvano “otvaranje prema alevijama”.

Cilj tog projekta je normalizacija odnosa države i te vjerske zajednice. Harun Karčić je istraživao koliko su, zapravo, alevije zadovoljne napretkom tih reformi.

Posjetio je jednu od mnogobrojnih alevijskih “džem” kuća u Turskoj.

Tu alevije, uz pjesmu, saz i ples obavljaju svoju molitvu.

Precizni podaci o njihovom broju ne postoje, a procjene variraju od 5 do 15 posto stanovništva Turske.

Alevizam, ne islam

Zbog vjerskih uvjerenja, alevije se žale na diskriminaciju. Jedan od njih je Ali Kenanoglu.

Ne želi da na njegovoj ličnoj karti kao vjera stoji islam, već alevizam.

“Država je počela posvećivati više pažnje prisutnosti alevija. Ali i dalje su nastavili govoriti – vi ste kao i sunije, nema razlika među vama, stoga ćete živjeti kao i oni, vjerovat ćete kao i oni, u džamijama ćete se moliti… Počeli su, zapravo, provoditi jednu vrstu asimilacijske politike prema nama. Mi, alevije, odbacujemo sve to i želimo da vlada prizna naša vjerska uvjerenja”, odlučan je Ali.

Alevije su bile diskriminirane i u prošlosti.

Vlada premijera Erdogana u okviru paketa demokratskih reformi pokrenula je niz radionica, s ciljem rješavanja njihovih problema i izvinila se za zlodjela počinjena prema njima u prošlosti.

Također, imenovala je i nekoliko predstavnika alevija za članove parlamenta te u njihovu čast preimenovala jedan univerzitet.

Veće vjerske slobode

“U okviru Vladinog programa otvaranja prema alevijama održan je veći broj sastanaka i mnogo se radilo na njemu. To je proizvelo određene prijedloge. Vjerujem da će se raditi na pitanju njihovog ureda za vjerska pitanja, pravnog statusa džem-kuća, isplaćivanje plaća alevijskim starješinama i vjerujem da će se za sve njihove probleme pronaći rješenje”, kaže Adnan Ertem iz Direkcije za vjerske zadužbine.

Borci za ljudska prava ocjenjuju da su se vjerske slobode popravile proteklih godina, ali kažu da je neophodan dodatni trud.

“Kada je riječ o slobodama nemuslimanskih vjerskih zajednica u Turskoj, u proteklih deset godina došlo je do određenih promjena. Jedna od najvažnijih je, svakako, izmjena Zakona o vjerskim zadužbinama, koja je dala novu snagu zadužbinama nemuslimanskih zajednica. Bilo je napretka i u vezi s povratkom imovine. Ali, ima još mnogo posla da se uradi. Kada gledamo cjelinu, samo je manji dio imovine vraćen tim zajednicama”, naglašava Mine Yildirim iz Norveškog helsinškog komiteta.

Podijeljena zajednica

Alevije su u Turskoj podijeljene i nemaju zajednički stav o brojnim pitanjima.

Ono u čemu se slažu je želja da ih država prizna kao vjersku zajednicu, da njihove molitvene džem-kuće dobiju pravni status i da se omogući izučavanje alevijske religije u javnim školama.

O vjerskim pravima turskih alevija mnogo se više govori otkako je turski premijer Recep Tayyip Erdogan pokrenuo takozvano “otvaranje prema alevijama”. Međutim, alevije s kojima smo razgovarali podijeljenog su mišljenja.

Dok jedni kažu kako je riječ samo o kozmetičkim promjenama, drugi smatraju da vlada, zaista, čini historijske korake prema toj marginaliziranoj zajednici.

Izvor: Al Jazeera