Turska spremna ‘o svemu razgovarati’ sa SAD-om

Turska je saopćila kako je spremna razgovarati sa Sjedinjenim Američkim Državama kako bi se riješio aktuelni spor između dvoje saveznika iz NATO-a, a to se dešava u vrijeme kada se Bijela kuća sprema na povećanje pritiska na Ankaru.

Govoreći pred grupom stranih ambasadora u Ankari u srijedu navečer, ministar vanjskih poslova Turske Mevlut Cavusoglu kao da je ponudio maslinovu grančicu administraciji predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.

„Uprkos svemu, spremni smo razgovarati o svemu kako bi riješili postojeće probleme kao jednaki partneri. Otvoreno govorim, ali postoji samo jedan uvjet – nema prijetnji niti diktata“, rekao je on.

Cavusoglu je također pozvao SAD da „uzme u obzir naše frustracije“ zbog američke politike.

Njegov pomirljivi istup uslijedio je nakon što je Washington objavio kako tarife na turski čelik i aluminij nisu povezane sa slučajem Andrewa Brunsona, kršćanskog evanđeoskog pastora koji je zatvoren u Turskoj po optužbama za terorizam, te kako će one ostati na snazi čak i ako on bude pušten.

„Tarife su i dalje tu i neće biti uklonjene sa oslobađanjem pastora Brunsona. Tarife su specifične za nacionalnu sigurnost“, istakla je glasnogovornica Bijele kuće Sara Huckabee Sanders, no nije navela detalje o prirodi nacionalne sigurnosti.

Sporna pitanja

Prošle sedmice je Trump objavio udvostručavanje tarifa na turski čelik i aluminij, a to je uslijedilo nakon nametanja sankcija dvojici turskih ministara ranije ovog mjeseca za koje je Sanders rekla da su direktno povezani sa Brunsonom i „drugima čiji se pritvor smatra nepravednim“.

Uz Brunsona, čija je molba za oslobađanje odbijena u srijedu, Turska u pritvoru drži američko konzularno osoblje koje ima tursko državljanstvo, ali i neke američke građane među kojima je i NASA-in naučnik Serkan Golge.

Turski ambasador u Washingtonu Serdar Kilic u ponedjeljak se susreo sa savjetnikom za državnu sigurnost Johnom Boltonom u, kako se čini, neplodonosnom razgovoru o Brunsonu i sve gorim odnosima.

Brunson, koji je u Turskoj živio više od 20 godina, uhapšen je nekoliko mjeseci nakon pokušaja puča u Turskoj jula 2016. i optužen je za veze sa Gulenovim pokretom za koji se vjeruje da stoji iza neuspjelog pokušaja udara.

Također se navodi kako ima veze sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK), grupom koju Ankara optužuje za terorizam i koja se bori protiv Turske više od 30 godina.

Traženje njegove slobode dovelo je do američkih sankcija ministrima pravde i unutrašnjih poslova Turske početkom augusta i ovo pitanje je postalo glavni spor u napetim odnosima Ankare i Washingtona.

Katarske investicije

Među problematičnim stavkama su američko odbijanje izručenja Fethullaha Gulena, lidera organizacije koja nosi njegovo ime, a koji se nalazi u Pennsylvaniji; vašingtonska podrška kurdskim borcima u Siriji koji su povezani sa PKK-om; te turski planovi da kupi odbrambene sisteme projektila S-400 od Rusije.

Ranije ove sedmice, SAD je suspendirao vojne dogovore i prodaju sa Turskom, uključujući mlažnjake F-35 u čiji je razvoj bila uključena Turska.

Tarife su dovele do aktuelne krize monete u Turskoj, zbog koje je lira bila pala na rekordno nizak nivo. Tokom ove sedmice se turska moneta oporavila i bilježila porast od pet posto.

Oporavak lire je pomogla objava Katara da je spreman investirati 15 milijardi dolara u turski finansijski sektor. To je objavljeno nakon posjete katarskog emira Šeika Tamima bin Hamada al Thanija turskom predsjednik Recepu Tayyipu Erdoganu u Ankari.

Izvor: Al Jazeera