Turski brodovi dobrodošli u Splitu, nepoželjni u Neumu

U pravilu o vojnoj saradnji gosti su dobrodošli u rutinske posjete (AP)

Piše: Saida Mustajbegović

Gostujući ratni brod, u pravilu, dobro je došao jer niko ne odlazi u prijateljsku posjetu tamo gdje nije poželjan, kažu vojni analitičari.

No, međunarodna praksa i pravila za Bosnu i Hercegovinu ne važe kada u Neum uplovljavaju brodovi turske vojne mornarice.

Tako je bilo prije nekoliko dana kada su trebala uploviti dva broda turske mornarice, Gazi Hasan Paša iz Alžira i Mehmed Paša Sokolović, ali i 2007. godine kada je Neum posjetio turski ratni brod Yavuz.

 Vijeće ministara BiH odbilo dati pristanak za dolazak turskih vojnih brodova.

U oba slučaja, oglasile su se lokalna vlast i turistička zajednica, optužujući goste sa vojnim brodovima da ugrožavaju podvodni svijet, i zaprijetile blokadama i protestima.

Posljednji put na prvobitne dodana je i optužba da će se navedena posjeta loše odraziti na turističku sezonu koja je u toku. U međuvremenu (ali i prije i kasnije) u Neumski akvatorij usidravali su se više puta američki, njemački i francuski vojni brodovi čije prisustvo lokalna zajednica nije propratila prijetnjama. 

Potez Vijeća ministara BiH

“Posjete ratnih brodova stranih država primjer su ‘pokazivanja zastave’ kao starog i vrlo dobrog modela afirmacije nacionalnog prestiža i jačanja savezništva. U pravilu, gostujući ratni brod je dobrodošao jer niko ne odlazi u prijateljski posjet tamo gdje nije poželjan”, objasnio je vojni analitičar iz Srbije Aleksandar Radić, komentirajući aktuelnu situaciju u Neumu.

Višemjesečno natezanje o vojnoj vježbi turske mornarice u vodama u Neumu kulminiralo je sredinom protekle sedmice kada je Vijeće ministara BiH odbilo dati pristanak za dolazak turskih vojnih brodova.

Akademija mornarice Oružanih snaga Turske, na prijedlog Ministarstva sigurnosti BiH, trebala je od 14. do 19. jula u bh. moru održati “otvorene morske vježbe”.

U države na obalama Jadranskog mora često dolaze strani ratni brodovi, posebno iz partnerskih zemalja i to je rutina u međunarodnoj vojnoj saradnji.

Nakon protivljenja lokalne zajednice, u Vijeću ministara BiH ministri iz stranaka sa hrvatskim predznakom odbili su dozvoliti usidravanje turskih brodova, dok predstavnici u državnom vrhu iz Republike Srpske nisu došli na sjednicu na kojoj se o navedenoj temi odlučivalo.

Na koncu je ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija predložio da se ipak izda saglasnost za ulazak turskih brodova Neumski akvatorij, uz uvjet minimalne udaljenosti tri kilometra od naseljenog Neuma.

Apsurd bh. političke scene

Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu kaže kako je apsurd bh. političke scene da se lokalne vlasti miješaju u vanjsku politiku jedne zemlje, naglasivši da je takvo što neprirodno.

Apsurdan je i stav Vijeća ministara BiH. “Imali su najmanje tri do šest mjeseci, unaprijed su znali za uplovljavanje ovih brodova. Takva je praksa. Ovako se šalje poruka o neozbiljnosti politike u jednoj zemlji.”

Prisjetio se da je u nekoliko navrata bio gost na američkim vojnim brodovima koji su bili usidreni u bh. moru. Uvijek su među zvanicama na brodovima bili i predstavnici lokalne uprave. Činjenica je da je, prema pisanju Dnevnog avaza iz oktobra 2007. godine, posjeta turskog vojnog borbenog broda u to vrijeme, također, bila propraćena protestima.

Spor oko Saratoge

Kada je riječ o posjetama vojnih brodova u bivšoj državi Jugoslaviji, Aleksandar Radić podsjetio je da je samo jedan vojni brod izazvao reakcije političara. Naime, 1985. Godine američki lovci F-14 poletjeli su sa nosača aviona Saratoga tokom plovidbe ka Dubrovniku i presreli su putnički avion u kojem su bili pripadnici PLO, otmičari kruzera Akile Lauro.

Avion je prinuđen na slijetanje na Siciliji, ali italijanske vlasti nisu dozvolile da Amerikanci zadrže otmičare i proslijedili su ih za Beograd. Zbog kontraverze oko američke akcije vrlo neugodna bila je činjenica da je Saratoga ušla u jugoslovenske teritorijalne vode u prijateljsku posjetu.

Zato su po hitnoj proceduri usvojeni striktni propisi o uvjetima gostovanja stranih ratnih brodova koji su imali utjecaja na propise u državama koje su nastale na prostoru SFRJ. 

U drugom izvještaju iz 2005, prilikom posjete američkog razarača Mitscher, tadašnji predstavnici vlasti sa odobravanjem su gledali na tu posjetu. Javno su je tumačili kao jasan signal za najveću garanciju mira na prostoru BiH.

Slično je bilo i 2009. godine kada se u Neumu usidrio brod francuske ratne mornarice Commandante Birot, koji je u sklopu misije NATO-a početkom aprila te godine posjetio član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić. Ni tada nije bilo protesta stanovništva u Neumu.

Česte posjete

U države na obalama Jadranskog mora često dolaze strani ratni brodovi, posebno iz partnerskih zemalja i to je rutina u međunarodnoj vojnoj saradnji. U pravilu, gosti su dobrodošli u rutinske posjete.

“Ako neki brod želi da boravak u luci koristi za održavanje i širu logističku podršku, ima primjera da se to ne odobri iz političkih i bezbednosnih razloga. Recentni primjer je stav Crne Gore da ratni brodovi pod ruskom vojnopomorskom zastavom Svetog Andrije ne mogu da koriste crnogorske luke za snabdijevanje,” podsjetio je Radić.

S druge strane, vojni analitičar hrvatskog portala Obris.org Igor Tabak, komentirajući situaciju u Neumu kaže kako se u načelu slaže sa kolegom iz Srbije. Kazao je da je situacija, kada je o turskim brodovima riječ, neprirodna i ispolitizirana te da su isti brodovi bili nedavno usidreni u splitskoj luci.

No, Hadžović, Tabak i Radić saglasni su da se na posjete vojnih brodova sa kojim države imaju prijateljske odnose na više nivoa, što je slučaj između BiH i Turske, gleda sa odobravanjem.

Izvor: Al Jazeera