Tursko-rusko zbližavanje uznemirava Ameriku

Zbližavanje Turske i Rusije sa strepnjom se gleda na zapadu (Reuters)

Piše: Wajd Waqfi

Uprkos nastojanjima američkih zvaničnika da umanje značaj tursko-ruskog zbližavanja, nakon sastanka dvojice predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i Vladimira Putina, te izjava kako to neće oslabiti američko-turske odnose i da to nema nikakve veze s napetostima, koje vladaju na relaciji Washington-Ankara još od neuspjelog pokušaja vojnog udara polovinom prošloga mjeseca, svi koji prate američke medije dolaze do zaključka da Washingtonu smeta ovo zbližavanje, ali da to još uvijek nije došlo na nivo zabrinutosti.   

List The New York Times, u broju koji je izdat 9. augusta ove godine, navodi da su Rusija i Turska obećale poboljšanje svojih odnosa, dok Zapad na to gleda sa dozom nervoze i napetosti.

Američki list zaključuje da će ovo zbližavanje „oslabiti tursku vezu sa Zapadom i njenim saveznicima u Sjevernoatlantskom savezu (NATO), jer Putin želi uvući Ankaru u svoju orbitu“, što će Tursku dovesti u takav položaj u kojem će biti „izolirana od Zapada“.

Ovakav zaključak američkog lista sličan je navodima lista The Washington Post da „se Erdoganovo okretanje Putinu podudarilo sa zatezanjem odnosa sa Zapadom.“   

Tenzije već postoje

Pisac Ilhan Tanir, specijalista za tursko-američka pitanja, isključuje mogućnost da će tursko-rusko zbližavanje povećati napetost između Ankare i Washingtona, jer su odnosi između dvije države u osnovi zategnuti već godinama, te da su se dodatno pogoršali nakon propalog pokušaja puča. 

Rekao je: „Smatram da odnosi između dvije države nikada nisu bili lošiji još od 1974. godine, kada je Kongres uveo sankcije Ankari zbog aneksije sjevernog Kipra kojeg je oduzela od Grčke.“ Dodaje da je pogoršanje odnosa započelo nakon demonstracija u parku Gezi u Istanbulu 2013. godine i da još od tog perioda vlada napetost u odnosima između dvije države.

Ovaj pisac smatra da je neuspjeli vojni udar dodatno pogoršao američko-turske odnose iz više razloga, od kojih su najvažniji odbijanje Washingtona da preda vođu pokreta Hizmeta Fethullaha Gulena, koji se tereti za umiješanost u pokušaj vojnog udara. Dalje kaže da „uprkos tome što Ankara kritizira Zapad jer nije stao na stranu Turske ili zato što nije bilo zvanične posjete kojom bi se odala počast poginulim u vojnom udaru, nismo svjedočili bilo kakvim promjenama u stavovima Washingtona ili suosjećanje.“  

Čvrsto ubijeđenje

Tanir smatra da Zapad možda prati tursko-rusko zbližavanje sa dozom uznemirenosti, a možda i zabrinutosti, ali je čvrsto uvjeren u to da Moskva ne može biti alternativa Turskoj za Zapad zbog ekonomskih i vojnih problema koji opterećuju Rusiju. Kaže kako Turska želi ostaviti utisak da je Putin alternativa za Zapad, ali Washington u to nije uvjeren. 

Žestoka napetost u odnosima između dvije države pokazala se u i posljednjoj izjavi turskog predsjednika prije posjete Rusiji, kada je rekao da Washington mora izabrati između njegove države i daljeg pružanja utočišta Gulenu, kojeg Turska optužuje za planiranje neuspjelog pokušaja puča.

Pojedini Turci, također, optužuju Washington za umiješanost u pokušaja puča, što je glasnogovornika američkog State Departmenta navelo da kaže kako antiamerička retorika ne pomaže u spuštanju tenzija.  

Iz više izvora dolaze informacije o mogućoj posjeti američkog državnog sekretara Johna Kerrya Turskoj u posljednjoj sedmici tekućeg mjeseca kao pokušaj smirivanja tenzija između dvije države, ali još uvijek nije stigla zvanična potvrda te posjete od State Departmenta.  

Posmatrači smatraju da, ukoliko se uistinu ova posjeta realizira, ona u bliskoj budućnosti najvjerovatnije neće dovesti do velikih promjena u zategnutim odnosima, posebno ako Washington nastavi pružati utočište Gulenu i odbije njegovo izručenje Ankari.

Izvor: Al Jazeera