Tužioci i sudije sumnjaju u vladavinu prava u BiH

Uspostava vladavine prava u Bosni i Hercegovini ključni je prioritet u procesu evropskih integracija, ali i uvjet za zatvaranje Ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u ovoj zemlji. Prema tvrdnjama mnogih pravnih stručnjaka, Bosna i Hercegovina još je daleko od toga.

Nepoštivanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, brojni politički pritisci na rad pravosudnih institucija i istrage protiv tužilaca pokazatelji su da je pravosuđe u Bosni i Hercegovini ugroženo. Urednik Balkanske istraživačke mreže Denis Džidić kaže za Al Jazeeru da su rezultati prilično lošeg rada državnog Tužilaštva vidljivi.

“Imali smo jedan turbulentan period. U tom periodu se jedna velika količina ‘prljavog veša’ izbacila iz Tužilaštva. Imali ste ljude iz struke koji su govorili da [suspendirani glavni tužilac] Goran Salihović zaista nije imao iskustvo te da se nije sistemski radilo. Salihović prije toga nije radio ni kao tužilac, a kamoli kao rukovodeća osoba u bilo kojem tužilaštvu. Imali smo izvještaj koji je uradila međunarodna ekspertica OSCE-a, koja je ušla u državno Tužilaštvo i kritikovala način rada tog Tužilaštva po pitanju ratnih zločina. I sada imate, vjerovatno zbog nedostatka kvalitetnog nadzora, te međusobne sukobe. A to se vidi na primjeru sukoba [tužilaca] Olega Čavke i Dubravka Čampare, onda poslije toga sukoba [tužilaca] Dijane Kajmaković i Bože Mihajlovića”, navodi Džidić.

Malo povjerenje građana

To u konačnici, tvrdi, dovodi do izuzetno malog povjerenja građana u rad ove institucije.

Britanski ambasador u Bosni i Hercegovini Edward Ferguson tokom posjete Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine najviše je govorio o vladavini prava. Pitanje od kojeg zavisi i budućnost OHR-a sa zabrinutošću, kazao je, prate u Ujedinjenom Kraljevstvu.

“Radimo na tome, pomažemo da se ojača kvalitet, efikasnost, odgovornost i nezavisnost pravosudnog sistema, ali promjena mora doći iznutra. VSTV može igrati ključnu ulogu u tome, provodeći reforme i radeći u skladu s najvišim profesionalnim standardima”, kazao je on.

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija nije izrazio zabrinutost nego zadovoljstvo što se ta institucija, zadužena za nadzor rada pravosudnih tijela, uspjela, kako je rekao, oduprijeti svim političkim pritiscima tokom protekle dvije godine.

“Mi mijenjamo sistem, popravljamo sistem iznutra kroz različite forme. Jedna od njih su i disciplinski postupci protiv nosilaca pravosudnih funkcija”, kazao je Tegeltija.

U prošloj godini pokrenuta su 32 disciplinska postupka: 26 u sudovima, šest u tužilaštvima. Okončano je 28, među njima 22 pravosnažno. Najčešće su rezultirali smanjenjem plaće, a jednom i razrješenjem dužnosti.

Navodna trgovina utjecajem

Pred prvostepenom disciplinskom komisijom VSTV-a još se vodi postupak protiv suspendiranog glavnog tužioca državnog Tužilaštva Gorana Salihovića. Tereti se da je zloupotrijebio položaj i opstruirao nekoliko istraga, među kojima i one protiv predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika. Zbog sumnje da su otuđili dio dokaznog materijala, pod istragom su tužioci Božo Mihajlović i Oleg Čavka, a zbog navodne trgovine utjecajem u predmetu “Radončić i drugi”, Tužilaštvo je nedavno formiralo predmet koji se odnosi na tužiteljicu Dijanu Kajmaković.

Sudija Suda Bosne i Hercegovine Branko Perić smatra da je najlošija situacija u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine.

“Apsurdna situacija. Tužilaštvo pokrene zahtjev za suspenziju, disciplinski tužilac pokrene postupak, disciplinska komisija kaže ‘Nema elemenata za suspenziju’. Je li to normalno?”, navodi on.

Normalno bi bilo, kaže, da VSTV poduzme konkretne mjere protiv najodgovornijih. No, iz VSTV-a objašnjavaju kako i s nedostatkom kadra u Uredu disciplinskog tužioca bilježe dobre rezultate.

Izvor: Al Jazeera