TV: Neosvojeni cilj internetskih divova

Piše: Robert Gabelić

Danas ne postoji velika informatička kompanija bez strategije za ulazak na veliko TV tržište. Takve strategije bez izuzetaka uključuju već gotov uređaj, ili internetski servis s kojima se čeka prijelomni trenutak za osvajanje najvećeg ekrana i posredno centralno mjesto većine domova.

Vrijednost televizora kao jednog od najpopularnijih kućanskih uređaja poznata je svima. Iz tog razloga ne čudi želja velikih kompanija za osvajanje jedinog preostalog elektroničkog ekrana.

Microsoft, Amazon, Google, Apple, Samsung poput brojnih drugih, manjih ICT kompanija, godinama rade na svojim TV rješenjima kojim žele iznova dizajnirati TV iskustvo. Njihov cilj je jasan – stvoriti novu platformu kojom bi kontrolirali distribuciju digitalnog sadržaja i na tome generirali profit.

Velika konkurencija

Tehnološki prostor koji se već godinama osvaja zapravo je prilično napučen.

Apple posjeduje Apple TV uređaj, Microsoft Windows Media Center i svoju Xbox 360 konzolu, Google je prije dvije godine predstavio Google TV. Samsung, kao vodeći proizvođač televizora, godinama zagovara smart TV, koncept ‘pametnog’ televizora spojenog na internet koji može pokretati aplikacije i servise.

Uz velike informatičke kompanije, veliko prisustvo u tehnološkom segmentu TV-a posjeduju i telekom operateri. Njihova infrastruktura i razni set-top box uređaji proizvođača poput Motorole davno su ponudile interaktivnost gledateljima televizije.

Može li 2013. napokon postati godina u kojoj će netko ponuditi revolucionaran proizvod i napraviti  za televiziju isto što je iPhone napravio za pametne telefone? Mnogi taj potez očekuju upravo od Applea.

Izjava Tim Cooka ,direktora Applea,  kako je TV područje povećanog interesa njegove kompanije, mnogima je bila dovoljan razlog za donošenje zaključka kako uskoro više niša neće biti isto u televizijskoj industriji.

Steve Jobs je pred kraj života nagovijestio kako je napokon pronašao način za osvajanje TV-a, međutim Apple još uvijek ništa od te vizije nije ponudio svojim korisnicima.

Apple TV, predstavljen davne 2006. godine, malena kutija koja omogućava pristup iTunesima, odabranim online servisima i posredovanje u prenošenju digitalnih sadržaja s ostalih Appleovih uređaja na TV, je i dalje jedina veza Applea s TV hardverom.

Razlozi neuspjeha smart TV-a

Dosadašnji neuspjeh u traženju ‘pametnog’ televizora nalazi se u činjenici što korisnici nisu skloni kompliciranim TV rješenjima.

Televizor jednostavno ne funkcionira kao računalo. On nije uređaj koji od korisnika traži kreativnost – potpuno suprotno. Pred TV-om korisnik postaje gledalac koji se najčešće opušta, isključuje iz poslovnih aktivnosti.

Komplicirani daljinski upravljač, minijaturna tipkovnica i miš nisu uređaji koji bez otpora pronalaze mjesto u dnevnom boravku. Nešto uspješnije u toj misiji su igrače palice popularnih konzola, koje postaju važna poveznica televizora s online svijetom.

Prema nedavnom istraživanju američkog NPD-a, vlasnici ‘pametnih’ televizora rijetko posežu za njihovim novim funkcijama.

Skupo plaćene napredne mogućnosti takvih uređaja tako najčešće ostaju neiskorištene. Nešto više od polovice korisnika umreženih HDTV prijemnika, njih 60 posto, koristi samo jednu online mogućnost – streaming video sadržaja. Pristup društvenim servisima i povremeno surfanje webom koristi svaki deseti anketirani korisnik, online kupovinu i napredne web servise tek rijetki.

Za korištenje interneta i kreiranje sadržaja osobna računala, tableti i pametni telefoni su jednostavno puno bolje platforme.

TV  i društvene mreže

Televizijske, produkcijske kuće koje se bave kreiranjem sadržaja, također predstavljaju otpor naprednim tehnološkim rješenjima ‘pametne’ televizije. Kvalitetan sadržaj košta, kao i njegova distribucija, zbog čega je teško uskladiti zahtjeve vlasnika autorskih prava, tehnološke platforme i na koncu, korisnika.

Neuspjeh ‘pametne’ televizije lako je pronaći u izbjegavanju posrednika, koji, kao još jedan tehnološki sloj između kreatora sadržaja i gledatelja ne nudi osobitu dodanu vrijednost. Po svojoj definiciji, posrednici su nužno zlo koje bi mnogi radije izbjegli.

Društvene mreže također traže dio kolača televizijske industrije. Facebook i Twitter u tom su segmentu sve aktivniji. Facebook, koji na internetu distribuira najviše video sadržaja poslije YouTube-a,  svoju poziciju želi monetizirati privlačenjem TV oglašivača.

Twitter je zbog kratke forme svojih poruka brzo pronašao put za integraciju s TV sadržajem i postao društvena mreža koja je praktično osvojila prostor televizije. No, neko univerzalno rješenja za povezivanje Twittera, njegovih korisnika i televizijskog sadržaja ne postoji.

Društvene mreže televiziji mogu ponuditi određenu dozu interaktivnosti koja gledatelje ne opterećuje. Takav tehnološki sloj mnogi već koriste, ali posredno paralelnim korištenjem tableta, ili pametnog telefona i televizora.

Nova rješenja

Neka nova TV rješenja ipak uspijevaju pronaći publiku. Xbox je zahvaljujući Xbox Live-u, softverskom ekosustavu Microsoftove konzole, trenutno najjači igrač na tržištu interaktivne televizije među informatičkim divovima. Video servisi unutar Xbox Livea sve su popularniji, a među njima se nalazi veliki broj televizijskih kanala.

Gledanje videa posredstvom Xboxa raste puno brže od igranja, zbog čega analitičari nagađaju kako bi Microsoft vrlo brzo mogao ponuditi i jeftiniju varijantu Xboxa nalik Apple TV-u.

Bez obzira na sukob koncepta, tržište je svakim danom spremnije za prihvaćanje nekog novog ‘pametnog’ TV-a.

Računala se sve manje koriste kao strojevi za kreiranje sadržaja. Njihovo mjesto zauzimaju pametni telefoni i tableti na kojima se sadržaj primarno konzumira.

Stasava online generacija i postaje sve brojnija, što će sigurno usmjeriti televizijsku industriju u ponudi rješenja kojim će ih nastojati privući.

Ona kompanija koja to  izvede najelegantnije bit će pobjednik. Guranje dodatnih PC funkcionalnosti u sferu TV-a očito nije dobitna strategija.

Izvor: Al Jazeera