‘Tvrdi’ Brexit nova opasnost za njemačku ekonomiju

Povećanje premije na prethodne dvije godine signal je da se njemački koncern oporavlja od krize (Ilustracija)

Njemačka je evropska ekonomska sila, ali u posljednje vrijeme bilježi pad, jer jedno do njenih najvećih izvoznih tržišta, Kina, usporava. Sada bi se na njemačke probleme mogao nadovezati još jedan – mogući izlazak Velike Britanije iz Evropske unije bez trgovinskog dogovora.

Velika Britanija je već počela trpjeti posljedice zbog neizvjesnog ishoda Brexita, pošto su kompanije odgodile, usporile ili potpuno zaustavile investicije uoči 29. marta, kada će ova zemlja zvanično izaći iz Unije. No, ako se to desi bez dogovora (“tvrdi” Brexit), trgovačke barijere stvorit će probleme Njemačkoj, čiju ekonomiju pokreće izvoz.

Njemački ekonomski institut – IW procjenjuje da će se njemački izvoznici suočiti s dodatnim nametima u iznosu od oko 3,8 milijardi dolara ako Velika Britanija napusti EU vez dogovora o trgovini.

“U najgorem slučaju, to bi moglo smanjiti njemački izvoz u Veliku Britaniju za preko 50 posto. Pošto taj izvor predstavlja 2,6 posto njemačkog bruto društvenog proizvoda, šteta po njemačku ekonomiju bit će velika”, rekao je za Al Jazeeru direktor IW-a Michael Huther.

‘Prognoze ne izgledaju sjajno’

Njemačke kompanije – i velike, i male – zabrinute su zbog mogućnosti prekida lanca snabdijevanja, kao i protoka sirovina i dijelova koji se koriste za gotove proizvode. Mnogo kompanija komponente za finalne proizvode nekoliko puta šalje preko granice s Velikom Britanijom.

Sada to nije problem, jer nema nameta na protok dobara unutar EU-a, no ako Velika Britanija napusti blok bez trgovinskog dogovora, bit će uvedena carina, što će usporiti i povećati troškove proizvodnje.

“Čak i u slučaju relativno ‘glatkog’ izlaska Velike Britanije iz EU-a, očekujemo da se troškovi proizvodnje povećaju”, rekao je Nicholas Peter, šef za finansije automobilskog giganta BMW.

Bojazan od “tvrdog” Brexita dešava se u nezgodnom trenutku za njemačku ekonomiju, koja je u trećem kvartalu prošle godine doživjela pad od 0,2 posto, prvi put od 2015. godine. Prognoze za četvrti kvartal i poslije ne izgledaju sjajno.

Neočekivano nizak nivo rijeke Rajne, glavne arterije za transport sirovina i industrijskih dijelova, omela je proizvodnju pojedinih njemačkih kompanija. U međuvremenu je treće najveće izvozno tržište, Kina, objavilo najniži godišnji ekonomski rast u gotovo tri desetljeća, a to se već odrazilo na interes Kineza za njemačkim automobilima i industrijskim dobrima.

Pripreme za svaki scenario

Koliko bi muke “tvrdi Brexit” zadao njemačkim proizvođačima zavisi od strukture i veličine kompanije. Naročito je ranjiva za Njemačku veoma važne kompanije male i srednje veličine, takozvani Mittelstand, u koje spada preko 99 posto njemačkih kompanija, a koje zapošljavaju 61 posto radne snage u zemlji.

“Velike kompanije imaju planove za najgoru opciju Brexita i već su počele s aktivnostima koje bi smanjile njegov štetan efekt. No, male kompanije svjesne su potencijalnih rizika, ali im nedostaje ljudske snage kako bi se pripremile za svaki mogući scenario, a upravo bi te kompanije pretrpjele najveću štetu”, mišljenja je Huther.

Još jedna briga je kako bi se negativan efekat na Njemačku odrazio na ostatak Unije.

“Njemačka ekonomija je mnogo veća od same Njemačke. Ako razgovaramo o utjecaju Brexita na Njemačku, onda govorimo o utjecaju Brexita na veoma veliku i kompleksnu proizvodnu konstrukciju koja se razvijala u protekla dva desetljeća”, govori direktor evropskih i euroazijskih studija na školi naprednih međunarodnih studija iz Bologne John Hopkins.

Bankari bi mogli profitirati

Neki vjeruju da je njemačka ekonomija dovoljno otporna da izdrži “tvrdi” Brexit čak i u slučaju da se naruši lanac snabdijevanja proizvodnje.

“Za kompanije koje su na udaru to će biti katastrofa. No, nisu sve kompanije izložene takvim rizicima”, kaže Stefan Kooths, čelnik Centra za prognoze na Institutu u Kielu za svjetsku ekonomiju.

No, nije sve tako crno, jer bi neki sektori njemačke ekonomije mogli profitirati, a to je, recimo, finansijski sektor. Grupa Frankfurt Main Finance procjenjuje da banke u prvom kvartalu ove godine nastoje prebaciti i do 900 milijardi dolara iz Londona u Frankfurt te da će se, nakon izlaska Velike Britanije iz EU-a, do 2024. godine oko 10.000 radnih mjesta u finansijama relocirati iz Londona u Frankfurt.

Izvor: Al Jazeera