U Hrvatskoj gotovo 10.000 ilegalnih dadilja

Ot kada je prije tri godine na snagu stupio Zakon o dadiljama, u Hrvatskoj su pokrenuta tek 33 biznisa. Spora administracija i strogi propisi samo su neki od razloga zašto mnoge dadilje odustaju od pokretanja posla, pa rade na crno. Prema nekim procjenama, ima ih blizu 10.000.

Jedna je bila sekretarica, a druga trgovac. Prijateljice, dvije Marine, prije dvije godine odlučile su se prekvalificirati i otvoriti obrt za dadilje. Početak im nije bio lagan, zbog spore administracije trebalo im je šest mjeseci da dobiju dozvole za rad.

“Institucije nisu upućene u sve što se događalo u vezi tih obrta, zakoni nisu usklađeni i, ono što je jako bitno, u Zakonu postoje neke institucije koje u Zagrebu uopće ne postoje. Treba vam izdat neka institucija nešto koja to zakonom propisuje, a zapravo ta institucija ne postoji”, kazala je dadilja Marina Makvić.

Problem je PDV

Danas čuvaju sedmero djece, ali razmišljaju o proširenju posla. No, iako su uslužna djelatnost, za razliku od vrtića, državi će morati plaćati porez na dodanu vrijednost, što im, kažu, nikako ne odgovara.

“Sa 12-ero djece, mi definitivno prelazimo granicu gdje ćemo morati plaćati PDV. Sa sedmero još je i nama ovo super, jer mi ne prelazilo tu granicu, jer mjesečno možemo isfinancirati sve troškove, i uz to našu plaću, no bojimo se kada ćemo doći do tih 12 djece, da to više neće biti kao prije. Mi ćemo puno više troškova imati, to neće biti održiva cijela djelatnost”, rekla je Marina Makvić.

Zbog ovih razloga, ali i strogih uslova koje prilikom otvaranja obrta moraju zadovoljiti, mnoge dadilje ipak nastavljaju raditi na crno.

“Otkada je prije tri godine stupio na snagu Zakon o dadiljama, u Hrvatskoj su otvorena 33 obrta, u kojima radi 51 dadilja. No procjenjuje se da ih na crnom tržištu radi oko 10.000”, javlja reporterka Al Jazeere Matea Damjanović.

U Hrvatskoj udruzi dadilja za pomoć su se obratili Ministarstvu socijalne politike. Oni su, pak, o problemu plaćanja PDV-a razgovarali s Ministarstvom financija. U udruženju kažu kako je još jedan od problema koji koči otvaranje obrta i sufinansiranje.

Noću i vikendom

Ekonomska cijena za čuvanje djeteta je blizu 270 eura. Za razliku od većih gradova, osim Zagreba, manje sredine prve su prepoznale važnost pomaganja roditeljima na ovaj način.

“Postoji dosta lokalnih samouprava koje sufinanciraju djelatnost dadilje, odnosno roditelja. Međutim, to nije stvar u Karlovcu, i to je najveći problem, jer mi imamo normalno ekonomsku cijenu, koja je trenutno sada kod nas u Karlovcu 2.000 kuna [nešto manje od 399 eura]. Jedino tko ovdje ima sluha i tko je prepoznao taj vid djelatnosti su naše općine Barilović, on je među prvima, Kamanje, Žakanje i Draganić”, kazala je Alenka Ban iz Hrvatske udruge dadilja.

Kada bi gradovi više pomagali, oni koji imaju najviše interesa, roditelji, kažu da bi više koristili i usluge čuvanja djece kod dadilja, jer je njihovo radno vrijeme fleksibilnije, a često rade noću i vikendom.

Izvor: Al Jazeera