U Hrvatskoj najviše siromašnih među starijim osobama

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2015. godini iznosila je 20 posto, dok je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo 29,1 posto osoba, pokazuju konačni rezultati Ankete o dohotku stanovništva koju je proveo Državni zavod za statistiku.

Prema nedavno objavljenim rezultatima ankete, prag rizika od siromaštva je lani za jednočlano domaćinstvo iznosio 3.330 eura godišnje, dok za domaćinstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosi 7.000 eura godišnje, prenosi agencija Hina.

Usporedba osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva prije socijalnih transfera pokazuje da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utječe na povećanje postotka osoba koje su u riziku od siromaštva s 20 na 31 posto.

Stopa manja nego 2012. godine

Ako se iz dohotka izuzmu socijalni transferi i penzije, tada stopa rizika od siromaštva iznosi čak 45 posto.

Stopa rizika od siromaštva u 2015. iznosila je 19,5 posto i upućuje na manji broj osoba u riziku od siromaštva u odnosu na 2012. godinu, kada je ta stopa bila 20,4 posto.

Prema dobi i spolu u 2015. godini najviša je u osoba u dobi od 65 ili više godina te iznosi 26 posto.

U toj je starosnoj grupi razlika prema spolu najveća, pa stopa rizika od siromaštva kod žena iznosi 29 posto, a kod muškaraca 23 posto.

Najniža stopa rizika od siromaštva je kod osoba u dobi od 25 do 54 godine i iznosi 17 posto.

Usporedba sa zemljama Evropske unije pokazuje da je lani najvišu stopu rizika od siromaštva imala Rumunija (25 posto), slijede Latvija (23 posto) i Litvanija (22 posto).

S druge strane, najniže stope zabilježene su u Češkoj (10 posto), Holandiji (12 posto), Danskoj (12 posto), Slovačkoj (12 posto) i Finskoj (12 posto).

Grijanje i godišnji odmor

Najviše osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti zabilježeno je u Bugarskoj (41 posto), Rumuniji (37 posto) i Grčkoj (36 posto), a najmanje takvih osoba bilo je u Češkoj (14 posto) i Švedskoj (16 posto).

U 2015. zabilježeno je deset posto osoba iz domaćinstava koja sebi ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, 66 posto osoba koje si ne mogu priuštiti sedam dana godišnjeg odmora za sve članove svog domaćinstva, a 14 posto osoba živi u domaćinstvima koja sebi ne mogu priuštiti obrok od mesa, piletine ili ribe svaki drugi dan.

U domaćinstvima koja spajaju kraj s krajem s malim teškoćama živi 35 posto osoba, u onima koja teško spajaju kraj s krajem živi ih 32 posto, a koja vrlo teško spajaju kraj s krajem 23 posto.

Najmanji postotak osoba (samo 0,3 posto) živi u domaćinstvima koja vrlo lako spajaju kraj s krajem.

Izvor: Agencije