U Hrvatskoj obnovili malo poplavljenih kuća

Pet sela županjske Posavine na istoku Hrvatske velika su gradilišta i dok obnova traje, Ministarstvo graditeljstva zadovoljno je brzinom tog procesa, no mještani se žale da će ih većina zimu dočekati bez krova nad glavom.

Prema službenim podacima, u poplavama je stradalo 2.689 kuća, a obnovljeno ih je 420, što je svaka šesta oštećena u poplavama. Srušeno je 258 kuća, što je polovica od predviđenog.

Većina građana odlučila je sama obnoviti kuće, pa je za takvu vrstu obnove 967 kuća iz proračuna isplaćeno gotovo pet milijuna eura.

Al Jazeerina ekipa posjetila je Gunju, koja je najteže stradala u poplavama.

Mještaninu Stanku Kotarliću država financira obnovu kuće. Nada se povratku do kraja godine i za to vrijeme živi u kontejnerskom naselju.

„Mogu vam reći da nije loše tamo, ali kuća je ipak kuća. Svaki trenutak koristim i dođem ovdje, da pomognem u radovima i jedva se čekam vratiti svome domu“, kaže Kotarlić.

Više od polovice i dalje raseljeno

Iako obnova u Gunji traje već nekoliko mjeseci, mnogi i dalje dijele Stankovu sudbinu.

„Na području Općine Gunja živi oko 4.200 ljudi. Više od 2.200 i dalje je raseljeno, a velik dio njih živi u kontejnerskim naseljima. Ukupno 1.800 ljudi u ovom se trenutku vratilo svojim kućama“, javlja Al Jazeerin reporter Ivan Čorkalo.

Među onima koji su se vratili kući je i Divna Lamešić, koja je obnovu uništenog prizemlja  platila vlastitim novcem, a od Vlade bi, kako kaže, trebala dobiti oko 10.000 eura. Ne zna kad.

„Mi smo to relativno brzo napravili jer smo godinama radili u inozemstvu, ali ljudi koji nemaju, primjerice moj svekar i svekrva, neće još godinu dana najmanje useliti“, upozorava Lamešić.

Lažiranje podataka

Ministarstvo graditeljstva zadovoljno je brzinom obnove  u pet poplavljenih općina na istoku Hrvatske. Usporavaju ih međutim, nesređeni papiri, dio izvođača i pojedinačne pritužbe na gradnju tipskih kuća.

„Imate pojedinačne slučajeve koji ne žele takvu tipsku kuću, nego kuću kakvu su imali prije, želi da ima plastičnu stolariju, a ne drvenu stolariju, ne potpisuje odluku jer želi da mu se ostakli još jedan dio, želi da mu se napravi još i nadozida i drugačiji krov“, ukazuje Anka Mrak Taritaš, ministrica graditeljstva.

Zbog sumnje u prijave nepostojeće štete ili objekta, uz asistenciju policije, kreću u provjeru podataka.

„Imamo situaciju, kojoj sam bila prisutna, da je čovjek donio papir na kojem je njih četvero prijavljeno na adresi kuće koje već četiri godine nema. Imamo situacije da u Račinovcima i u Gunji imamo dijelove ulica i cijele ulice koje nisu nigdje evidentirane i ljudi vam dolaze sa osobnim kartama. Sve to mi sređujemo“, napominje Mrak Taritaš.

Provjere kroz baze podataka

Osnovali su i e-obnovu, internu bazu podataka koju koriste sve državne službe uključene u obnovu kako bi transparetno pratile stanje i provjeravale prijave.

„Cijela baza u sebi sadrži bazu podataka MUP-a, bazu podataka pravosuđa, odnosno zemljišnih knjiga, i bazu podataka katastra. Sve tri baze se uparuju i pokušavamo doći do toga tko ima pravo na te određene objekte“, objašnjava Željko Uhlir, pomoćnik ministrice graditeljstva.

Uz pojačanu kontrolu ili bez nje, Stanko Kotarlić kaže kako samo želi da se njegova obitelj vrati što prije pod vlastiti krov.

Izvor: Al Jazeera